Waste Management Plan of the Republic of Croatia 2023-2028

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
1334
Na temelju članka 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 150/11., 119/14., 93/16.,
116/18. i 80/22.) i članka 109. Zakona o gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 84/21.), Vlada Republike
Hrvatske je na sjednici održanoj 28. lipnja 2023. donijela
ODLUKU
O DONOŠENJU PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA
RAZDOBLJE 2023. – 2028. GODINE
I.
Donosi se Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine.
Plan iz stavka 1. ove točke nalazi se u privitku ove Odluke i njezin je sastavni dio.
II.
Zadužuje se Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da o donošenju ove Odluke upozna sva relevantna tijela
koja sudjeluju u provedbi Plana iz točke I. ove Odluke.
III.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Narodnim novinama«.
Klasa: 022-03/23-04/255
Urbroj: 50301-05/31-23-3
Zagreb, 28. lipnja 2023.
Predsjednik
mr. sc. Andrej Plenković, v. r.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023. –
2028. GODINE
KRATICE
U ovom dokumentu se koriste sljedeće kratice:
BBŽ Bjelovarsko-bilogorska županija
BDP Bruto domaći proizvod
BPŽ Brodsko-posavska županija
CGO Centar za gospodarenje otpadom
CS Civilni sektor
DIRH Državni inspektorat Republike Hrvatske
DNŽ Dubrovačko-neretvanska županija
EE Električni i elektronički uređaji i oprema
EK Europska komisija
EU Europska unija
EZ Europska zajednica
FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
HV Hrvatske vode
JLS Jedinica lokalne samouprave
JP(R)S Jedinica područne (regionalne) samouprave
NN 84/2023 (22.7.2023.), Odluka o donošenju Plana gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine
KKŽ Koprivničko-križevačka županija
KZŽ Krapinsko-zagorska županija
KŽ Karlovačka županija
LSŽ Ličko-senjska županija
MBO Mehaničko-biološka obrada
MPGI Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
MINGOR Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
MINPOLJ Ministarstvo poljoprivrede
mKO Miješani komunalni otpad
MMPI Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
MZOE Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (danas MINGOR)
MŽ Međimurska županija
OBŽ Osječko-baranjska županija
OECD Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj
OPKK Operativni program konkurentnost i kohezija
PCB Poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili
PGO Plan gospodarenja otpadom Rapublike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine
PSNO Program sprječavanja nastanka otpada
PSŽ Požeško-slavonska županija
RH Republika Hrvatska
ROO Registar onečišćavanja okoliša
SDŽ Splitsko-dalmatinska županija
SMŽ Sisačko-moslavačka županija
ST Suha tvar
ŠKŽ Šibensko-kninska županija
VPŽ Virovitičko-podravska županija
VŽ Varaždinska županija
ZGO Zakon o gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 84/21.)
ZŽ Zagrebačka županija
1. UVOD
Akcijskim planom EU-a za kružno gospodarstvo, »Zatvaranje petlje – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo« iz
2015. godine i »Akcijskim planom za čistiju i konkurentniju Europu« iz 2020., ostvareni su preduvjeti za ubrzani prijelaz
na kružno gospodarstvo čiji je cilj očuvanje vrijednosti resursa i proizvoda u gospodarstvu što je dulje moguće, uz
najmanje moguće stvaranje otpada.
Akcijskim planom za kružno gospodarstvo nastoji se jačati:
• sprječavanja nastanka otpada s posebnim naglaskom prevencije nastanka otpada od hrane i morskog otpada
• proširena odgovornost proizvođača
• poticanje recikliranja i ponovne uporabe
• postupno smanjenje odlaganja otpada.
Rezultat akcijskog plana je usvajanjem četiri nove Direktive o otpadu, poznate kao »paket o otpadu« kojima je
izmijenjeno šest postojećih direktiva o otpadu, kako slijedi:
− Direktiva 2000/53/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (SL L 269, 21. 10.
2000.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o
izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i
akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 150, 14. 6. 2018.) (u daljnjem tekstu:
Direktiva 2000/53/EZ)
– Direktiva 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj
opremi (OEEO) (SL L 197, 24. 7. 2012.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/849 Europskog
parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i
akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (SL
L 150, 14. 6. 2018.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2012/19/EZ)
– Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i o otpadnim
baterijama i akumulatorima te stavljanju izvan snage Direktive 91/157/EEZ (SL L 266, 26. 9. 2006.) kako je posljednji put
izmijenjena Direktivom (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva
2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te
2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 150, 14. 6. 2018.) (u daljnjem tekstu: Direktiva
2006/66/EZ)
– Direktiva Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (SL L 182, 16. 7. 1999.) kako je posljednji
put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/850 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive
1999/31/EZ o odlagalištima otpada (SL L 150, 14. 6. 2018.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 1999/31/EZ)
– Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage
određenih direktiva (SL L 312, 22. 11. 2008.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/851 Europskog
parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu (SL L 150, 14. 6. 2018.) (u daljnjem
tekstu: Direktiva 2008/98/EZ)
– Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 94/62/EZ od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L
365, 31. 12. 1994.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 30.
svibnja 2018. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 150, 14. 6. 2018.) (u daljnjem tekstu:
Direktiva 94/62/EZ).
Ovim direktivama su utvrđeni ambiciozniji ciljevi za odvajanje i recikliranje otpada i smanjenje odlaganja otpada do
2035. godine.
Kao dio Europske strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu, u lipnju 2019. godine donesena je Direktiva (EU)
2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš
(SL L 155, 12. 6. 2019.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2019/904) s mjerama za jednokratne plastične proizvode koje
uključuju zabranu stavljanja na tržište, označavanje proizvoda, proširenu odgovornost proizvođača, informiranje javnosti i
dr.
Nacionalno zakonodavstvo je usklađeno s navedenim direktivama kroz ZGO. ZGO-om se propisuju mjere u svrhu
ostvarenja ciljeva Europskog zelenog plana i Akcijskog plana za kružno gospodarstvo kojima je gospodarenje otpadom
integrirano u kružno gospodarstvo.
Iz područja gospodarenja otpadom posebno važnim se smatraju mjere Europskog zelenog plana koje podržavaju
ispunjavanje postojećih nacionalnih obveza koje proizlaze iz spomenutih direktiva EU-a o otpadu, a posebice ciljeva do
2035. godine određenih Direktivom 2008/98/EZ – povećanje odvajanja i recikliranja otpada na 65 % i smanjenje odlaganja
otpada na 10 %.
Osim navedenih posebnih mjera kojima se daje prioritet sprječavanju, ponovnoj uporabi i recikliranju otpada prije
odlaganja na odlagališta, naprijed navedenim direktivama iz »paketa o otpadu« uvedeni su dodatni zahtjevi koje moraju
biti uključeni u planove gospodarenja otpadom država članica i programe za sprječavanje nastanka otpada.
Uzimajući u obzir postavljene ciljeve gospodarenja otpadom, u ovom planskom dokumentu korištena je detaljnija
metodologija izračuna a koja je uređena EU aktima navedenim u poglavlju 4. Ciljevi gospodarenja otpadom.
Sastavni dio Plana gospodarenja otpadom za razdoblje 2023. – 2028. godine (u daljnjem tekstu: PGO) je i Program
sprječavanja nastanka otpada (u daljnjem tekstu: PSNO). Članak 30. Direktive 2008/98/EZ propisuje obvezu ocjenjivanja
nacionalnih planova gospodarenja otpadom i programa za sprječavanje nastanka otpada najmanje svakih šest godina te
reviziju prema potrebi.
Osim primjene načela kružnog gospodarstva u gospodarenju otpadom, PGO je važan i u kontekstu programiranja i
planiranja korištenja sredstava EU-a za sljedeće višegodišnje nancijsko programsko razdoblje, 2021. – 2027.
Provedba mjera ovog PGO-a je doprinos usklađivanju sa smjernicama OECD-a, što je jedan od preduvjeta ulaska
Republike Hrvatske u punopravno članstvo OECD-a, sukladno Planu za proces pristupanja Hrvatske OECD-u iz lipnja
2022. godine. Mjere ovoga PGO-a čine dio integriranog pristupa održivom upravljanju resursima, uključujući i životni
ciklus upravljanja otpadom i materijalima u svrhu uspostave uvjeta za funkcioniranje kružnog gospodarstva koje će
učinkovitije koristiti resurse. Provedbom ovoga PGO-a doprinijet će se smanjenju stvaranja otpada, uključujući i opasnog
otpada, osnažiti će se gospodarenje otpadom na način koji je prihvatljiv za okoliš, doprinijet će se jačanju kapaciteta
nužnih za upravljanje i nadzor prekograničnim prometom opasnog otpada, doprinijeti će se smanjenju izvoza otpada radi
zbrinjavanja odlaganjem, te će se dodatno osnažiti trgovanje otpadom namijenjenim gospodarski učinkovitim i okolišno
prihvatljivim postupcima uporabe unutar područja OECD-a.
PGO se donosi kao nacionalni krovni planski dokument kojim će se sustav gospodarenja otpadom na području
Republike Hrvatske uskladiti s novim ciljevima i politikama u gospodarenju otpadom, te je isti (iako se donosi za
razdoblje do 2028.) utemeljen na ciljevima do 2035. godine, a temeljem kojih je planiran razvoj sustava gospodarenja
otpadom.
2. STANJE GOSPODARENJA OTPADOM U REPUBLICI HRVATSKOJ
2.1. INFORMACIJSKI SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM
U svrhu cjelovitog upravljanja zaštitom okoliša i praćenja opterećenja okoliša, u okviru Informacijskog sustava zaštite
okoliša uspostavljen je Informacijski sustav gospodarenja otpadom kao osnova za izradu i donošenje dokumenata
održivog razvitka i zaštite okoliša, praćenje provedbe mjera u tim dokumentima te ostalim dokumentima u skladu s
odredbama Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 80/13., 153/13., 78/15., 12/18. i 118/18.).
Sukladno ZGO-u, Informacijski sustav gospodarenja otpadom (u daljnjem tekstu Informacijski sustav) služi u
nadzoru provedbe i upravljanja sustavom gospodarenja otpadom RH, a uspostavlja ga i vodi MINGOR. ZGO-om se
propisuju podaci i aplikacije koji moraju biti sadržane u sustavu.
Od propisanih aplikacija u sklopu Informacijskog sustava uspostavljene su aplikacije: e-ONTO, Registar onečišćavanja
okoliša (ROO), Aplikacija za evidenciju lokacija odbačenog otpada (ELOO), Aplikacija za operatere odlagališta i praćenje
odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada, Portal sprječavanja nastanka otpada i aplikacija za praćenje projekata i
aktivnosti sprječavanja nastanka otpada, ponovne uporabe i obrazovno-informativnih aktivnosti.
U tijeku je uspostava Registra djelatnosti gospodarenja otpadom, Aplikacije za izvješće o radu davatelja usluge, te
Registra proizvođača s proširenom odgovornosti.
S obzirom na učestalu izmjenu postojećih propisa i donošenje novih propisa iz područja gospodarenja otpadom na
EU razini, a time i na nacionalnoj razini, uspostavljene aplikacije informacijskog sustava usporedno zahtijevaju i
kontinuirane prilagodbe i unaprjeđenja. Također donošenje novih propisa, posebice delegiranih i provedbenih odluka
koje deniraju nove metodologije prikupljanja podataka i izradu novih statistika iz područja gospodarenja otpadom,
rezultiraju potrebom uspostave novih aplikacija za prikupljanje podataka poput aplikacija za provedbu statističkih
istraživanja i sl.
Pored aktivnosti usmjerenih na unaprjeđenje postojećih aplikacija i uspostavu novih, potrebno je nastaviti i s
aktivnostima unaprjeđenja kvalitete i opsega podataka informacijskog sustava, edukacijom svih dionika u lancu
prikupljanja i obrade podataka (obveznici prijave podataka, nadležna tijela za kontrolu kvalitete i verikaciju podataka i
dr.).
2.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA
Analiza stanja u području gospodarenja otpadom prikazana u ovom dokumentu temelji se na: podacima sadržanim u
Informacijskom sustavu gospodarenja otpadom, nacionalnim tematskim izvješćima i publikacijama iz područja otpada
MINGOR-a, podacima EUROSTAT-ove baze podataka te za slučaj pojedinih posebnih kategorija otpada koje pravni
subjekti dostavljaju FZOEU.
Prikazane statistike otpada usklađene su s metodologijama propisanima delegiranim i provedbenim aktima te
ostalim smjernicama tijela Europske komisije.
Iako su potrebna daljnja povećanja opsega i unaprjeđenja kvalitete prikupljenih podataka za pojedine segmente u
gospodarenju otpadom, uključujući i podatke vezane za proizvode u okviru sustava proširene odgovornosti proizvođača,
kao i daljnja unaprjeđenja informatičkih rješenja Informacijskog sustava gospodarenja otpadom, podaci korišteni u ovom
dokumentu za analizu stanja daju vjerodostojan i cjelovit prikaz stanja u području sprječavanja nastanka otpada i
gospodarenja otpadom u RH.
2.2.1. Ukupne količine otpada u RH
Statistika količina otpada (opasnog i neopasnog otpada) izrađena je u skladu s EUROSTAT-ovom metodologijom
propisanom Uredbom (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2002. o statističkim podacima
o otpadu (SL L 332, 9. 12. 2002.), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena Uredbom Komisije (EU) br. 849/2010 od
27. rujna 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima o otpadu (SL
L 253, 28. 9. 2010.).
Trend porasta ukupnih količina nastalog otpada u RH se nastavlja, te je u razdoblju od 2016. do 2020. godine[1](Prikaz
podataka dat je za razdoblje od 2016. – 2020. godine. Počevši od 2016. godine podaci obuhvaćaju i procjene za određene vrste otpada poput građevnog otpada i
mineralnog otpada, a što nije bilo slučaj za razdoblje prije 2016. godine. Posljedično podaci za razdoblje 2016. – 2020. godine nisu usporedivi s podacima iz
prethodnih godina, te se stoga za prethodne godine ne daje prikaz ukupnih količina otpada.) iznosio 12 %. U 2020.[2](Sukladno Uredbi o statistikama
otpada – Uredba (EZ) br. 2150/2002, podaci se procjenjuju svake dvije godine za parnu godinu, te su zadnji raspoloživi podaci za 2020. godinu.) količina
nastalog otpada iznosila je 6.003.759 tona odnosno 1,5 tona/stanovnik (Slika 1). Trend porasta je prisutan i na EU razini, i
to uz značajno veću količinu otpada koja nastaje po stanovniku (5,2 tona/stanovnik, 2018. godina[3]
(https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=File:Waste_generation,_2018_(kg_per_capita)-vs_20220729.png#le)).
Izvor: MINGOR
Slika 1. Ukupne količine nastalog otpada u ekonomskim djelatnostima i u kućanstvima u RH, 2016. – 2020.
Najveći skok u porastu nastalih količina otpada u promatranom razdoblju (112 %) vezan je uz nastanak sekundarnog
otpada[4](Sekundarni otpad je otpad nastao u procesu koji je poznat kao postupak obrade otpada; uključuje ostatke materijala koji potječu iz postupaka
oporabe i zbrinjavanja otpada, kao što su ostaci sortiranja, mineralne frakcije iz mehaničke obrade otpada, ostaci od spaljivanja i dr.
(https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Glossary:Secondary_waste)) (Slika 2). Navedeno je rezultat izgradnje i
puštanja u rad infrastrukture za obradu otpada i to miješanog komunalnog otpada (postrojenja za mehaničko – biološku
obradu otpada), posebice od 2018. godine nadalje. Količine nastalog primarnog otpada[5](Primarni otpad je otpad iz kućanstava i
otpad nastao iz ekonomskih djelatnosti osim djelatnosti oporabe i zbrinjavanja otpada (https://ec.europa.eu/eurostat/cache/metadata/en/env_wasgt_esms.htm))
su od 2016. godine u blagom porastu (9 %), koji se evidentira posebice za metalni otpad, otpadni papir i karton, gnojovku
i građevni otpad.
Izvor: MINGOR
Slika 2. Količine primarnog i sekundarnog otpada u RH,
2016., 2018. i 2020. godine
Razmatrajući nastali otpad s obzirom na porijeklo (gospodarske aktivnosti) najveći udio u ukupno nastaloj količini
otpada tijekom 2020. godine imao je sektor građevinarstva (24 %, 1.431.694 tona), zatim sektor opskrbe vodom,
uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (16 %, 977.321 tona), sektor rudarstva i
vađenja (12 %, 693.517 tona) te sektor uslužnih djelatnosti (10 %, 567.529 tona) (Slika 3) (Tablica 1).
Kućanstva čine u ukupnim količinama nastalog otpada udio od 20 % (1.212.068 tona). Otpad iz kućanstava obuhvaća
različite vrste otpada koje proizvode građani, od komunalnog otpada (npr. mKO, glomazni otpad, ambalažni otpad, EE
otpad i dr.) do drugih vrsta otpada kao što su npr. otpadna vozila, otpadni akumulatori, otpadne gume itd.
Izvor: MINGOR
Slika 3. Udjeli gospodarskih aktivnosti i kućanstva u ukupno nastalom otpadu u 2020. godini
Tablica 1. Količine otpada po gospodarskim aktivnostima i kućanstvu u 2020. godini
Gospodarska aktivnost/kućanstvo Količina (t)
F_Građevinarstvo 1.431.694
Kućanstva 1.212.068
E_Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 977.321
B_Rudarstvo i vađenje 693.517
G-U_Uslužne djelatnosti (osim G46.77) 567.529
A_Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 565.300
C_Prerađivačka industrija 439.675
D_Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom 68.400
G46.77_Trgovina na veliko ostacima 48.255
Ukupno proizvedeno (opasni i neopasni otpad) 6.003.759
Izvor: MINGOR
Kada se razmatraju vrste otpada, u ukupno nastalim količinama otpada najzastupljeniji je mineralni otpad
uključujući i mineralni građevni otpad i otpad od rušenja (22,3 %), otpad iz kućanstva i slični otpad (mKO, glomazni
otpad, otpad od čišćenja ulica itd.) (19,1 %), otpadni metali (14,3 %), životinjske fekalije, urin i gnojivo (9,2 %), zemlja
(8,4 %), te otpad od papira i kartona (6,1 %) (Tablica 2).
Tablica 2. Količine i udio otpada u ukupnoj količini prema vrsti otpada (statističkoj kategoriji otpada) za
2020. godinu
Vrsta otpada Količina (t) Udio
Mineralni otpad uključujući i mineralni građevni otpad i otpad od rušenja 1.339.878 22,3 %
Otpad iz kućanstava i slični otpad 1.147.784 19,1 %
Otpadni metali 858.337 14,3 %
Životinjske fekalije, urin i gnoj 554.847 9,2 %
Zemlja 506.588 8,4 %
Otpad od papira i kartona 364.076 6,1 %
Ostaci od sortiranja – sekundarni otpad 249.954 4,2 %
a
Otpad od plastike 126.223 2,1 %
Otpad od drva 126.127 2,1 %
Otpad od izgaranja 100.905 1,7 %
Biljni otpad 100.550 1,7 %
Otpad od stakla 83.051 1,4 %
Otpad od prehrambenih proizvoda životinjskog i miješanog podrijetla 76.791 1,3 %
Miješani i nediferencirani materijali 64.282 1,1 %
Otpadna vozila 55.260 0,9 %
Mineralni otpad od obrade otpada i stabilizirani otpad – sekundarni otpad 50.807 0,8 %
Odbačena oprema (osim odbačenih vozila, baterija i akumulatora) 48.855 0,8 %
Otpad od gume 26.049 0,4 %
Kemijski otpad 26.018 0,4 %
Obični muljevi 25.146 0,4 %
Otpadne baterije i akumulatori 14.818 0,2 %
Otpadna ulja 13.518 0,2 %
Otpad od jaružanja 10.860 0,2 %
Otpad od tekstila 10.023 0,2 %
Medicinski i biološki otpad 6.866 0,1 %
Muljevi od industrijskih otpadnih voda 5.263 0,1 %
Ostalo (Kiseline, lužine i soli; Muljevi i tekući otpad od obrade otpada – sekundarni otpad;Istrošena otapala; Otpad koji sadrži PCB) 10.883 0,2 %
Ukupno 6.003.759 100,0 %
Izvor: MINGOR
Statističke kategorije otpada – Klasikacija otpada sukladno Uredbi (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 25.
studenoga 2002. o statističkim podacima o otpadu
Kao posljedica porasta nastalih količina otpada rastu i količine obrađenog otpada, no s pozitivnim pomakom u redu
prvenstva gospodarenja otpadom uz porast stope recikliranja ukupno nastalog otpada s 36,5 % u 2016. na 46,2 % u 2020.,
te smanjenje stope odlaganja ukupno nastalog otpada s 32,9 % na 23,8 % (Tablica 3) (Slika 4).
Tablica 3. Postupanje s ukupnim količinama nastalog otpada u razdoblju od 2016. do 2020. godine prema
postupcima obrade (uključene i količine izvezene/iznesene na obradu izvan granica RH)
Godina 2016. 2018. 2020.
Količina (t) Udio Količina (t) Udio Količina (t) Udio
Recikliranje 1.961.386 36,5 % 2.395.668 43,2 % 2.774.331 46,2 %
Nasipavanje 148.836 2,8 % 131.084 2,4 % 198.379 3,3 %
Energetska oporaba 61.576 1,1 % 64.053 1,2 % 89.517 1,5 %
Odlaganje 1.763.292 32,9 % 1.593.692 28,7 % 1.431.448 23,8 %
Spaljivanje bez energetskeoporabe 11.189 0,2 % 10.843 0,2 % 9.753 0,2 %
Predobrada prije konačnogpostupanja s otpadom 483.363 9,0 % 437.345 7,9 % 623.187 10,4 %
Procjene za neevidentiranopostupanje (građevini otpad,otpad iz rudarske industrije ikomunalni otpad)
937.311 17,5 % 910.623 16,4 % 877.144 14,6 %
Ukupno: 5.366.953 100,0 % 5.543.310 100,0 % 6.003.759 100,0 %
Izvor: MINGOR
Postupci obrade otpada: D1 – D7, D10, D12; R1-R11
a
a
a
U 2020. godini reciklirano je 46,2 % ukupno nastalog otpada, 3,3 % je oporabljeno postupkom nasipavanja (R5), 1,5
% je energetski oporabljeno (R1). Time stopa oporabe u 2020. godini za ukupno nastali otpad RH iznosi 51 %. Odloženo je
23,8 % nastalog otpada, dok se bez energetske oporabe spalila zanemariva količina otpada (0,2 %). Procjene za
neevidentirano postupanje s otpadom iznose 14,6 % (građevni otpad, otpad iz rudarske industrije i komunalni otpad).
Sve nastale količine otpada ne obrađuju se u RH. U 2020. godini obrađivači u RH konačnim postupcima[6](D1-D7, D10,
D12, R1-R11) obradili su ukupno 3.605.161 tona otpada nastalog na području RH, odnosno 60 % ukupnih količina. Riječ je o
konačnim postupcima obrade (uglavnom recikliranje i odlaganje) iza kojih ne slijedi daljnje postupanje s otpadom.
Preostale količine nastalog otpada (2.398.598 tona) obrađene su prethodnim postupcima prije oporabe/zbrinjavanja u RH,
odnosno pripremnim radnjama (rastavljanje, usitnjavanje, miješanje, ponovno pakiranje itd.) za konačni postupak obrade
u izvozu/iznosu ili su izvezene/iznesene direktno, bez prethodne predobrade. Dio se odnosi i na neevidentirane načine
postupanja s otpadom koji se procjenjuju, posebice kada je riječ o građevinom otpadu, otpadu iz rudarske industrije i
komunalnom otpadu.
U 2020. godini izvezena/iznesena količina otpada iznosila je 898.267 tona, od čega 18.760 tona opasnog otpada i
879.507 tona neopasnog otpada. U prosjeku se 95 % izvezenih/iznesenih količina otpada izvan RH materijalno reciklira,
oko 3 % se energetski oporabi, dok se ostatak od 2 % uglavnom spali bez energetske oporabe te u manjoj mjeri odloži na
odlagališta. O prekograničnom prometu otpada više u Poglavlju 2.3.
2.2.2. Opasni otpad
Opasni otpad čini udio od 3 % u ukupnim nastalim količinama otpada. U razdoblju od 2012. do 2020. količina
opasnog otpada je porasla za 54 %, te je u 2020. godini iznosila 186.956 tona (Slika 5). Navedeni porast, posebice od 2016.
godine nadalje, može se pripisati unaprjeđenju nacionalnog sustava za posebne kategorije otpada koji organizira i vodi
Izvor: MINGOR
Slika 4. Postupanje s otpadom u razdoblju od 2016. do 2020. godine prema postupcima obrade
(uključene i količine Izvezene izvan EU i iznesene u druge države članice EU na obradu)
FZOEU [7](Otpadna maziva ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpadna električna i elektronička oprema, građevni otpad koji sadrži azbest
(nakon 2016. godine FZOEU više ne sunancira sustav sakupljanja građevnog otpada od azbesta)) koje je rezultiralo povećanim izdvajanjem
opasnog otpada. U prosjeku udio tih posebnih kategorija otpada u opasnom otpadu iznosi 59 %.
Izvor: MINGOR
Slika 5. Količine opasnog otpada i opasnih posebnih kategorija otpada u RH, 2012. do 2020. godine
Osim kod vrsta opasnog otpada koje se smatraju posebnim kategorijama otpada u sustavu FZOEU, evidentira se
značajniji porast količina i za opasni medicinski otpad kao posljedica povećanja potrošnje medicinskih proizvoda uslijed
pandemije bolesti COVID-19. Količina opasnog medicinskog otpada u 2020. je iznosila 5.968 tona što je porast od 137 % u
odnosu na 2012. godinu.
Ako se promatra porijeklo otpada, u 2020. godinu, najveći udio opasnog otpada nastao je u kućanstvima (40 %).
Uglavnom je riječ o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi te otpadnim vozilima. Iza kućanstava slijedi sektor
prerađivačke industrije (21 %), gdje se najveći doprinos evidentira za sektor proizvodnje metala i sektor proizvodnje
gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, zatim sektor uslužnih djelatnosti (19 %) i sektor građevinarstva (11
%) (Slika 6).
Izvor: MINGOR
Slika 6. Udjeli gospodarskih aktivnosti i kućanstva u ukupno nastalom opasnom otpadu u RH, 2020.
U ukupnim količinama nastalog opasnog otpada najviše su zastupljena otpadna vozila (28,26 %) i otpadna električna
i elektronička oprema (15,36 %), zatim kemijski otpad (11,84 %), otpadne baterije i akumulatori (7,81 %), ostaci od
sortiranja (7,28 %) i otpadna ulja (7,23 %) (Tablica 4) (Slika 7).
Tablica 4. Količine i udio otpada u ukupnoj količini opasnog otpada prema vrsti otpada (statističkoj
kategoriji otpada) za 2020. godinu
Vrsta otpada Količina (t) Udio
Otpadna vozila 52.842 28,26 %
Odbačena oprema (osim odbačenih vozila, baterija i akumulatora) 28.709 15,36 %
Kemijski otpad 22.127 11,84 %
Otpadne baterije i akumulatori 14.606 7,81 %
Ostaci od sortiranja – sekundarni otpad 13.602 7,28 %
Otpadna ulja 13.518 7,23 %
Mineralni građevinski otpad i otpad od rušenja 7.161 3,83 %
Ostali mineralni otpad 6.775 3,62 %
Medicinski i biološki otpad 5.968 3,19 %
Zemlja 4.923 2,63 %
Kiseline, lužine i soli 4.407 2,36 %
Muljevi i tekući otpad od obrade otpada – sekundarni otpad 3.839 2,05 %
Otpad od izgaranja 2.199 1,18 %
Istrošena otapala 1.715 0,92 %
Otpad od jaružanja 1.522 0,81 %
Muljevi od industrijskih otpadnih voda 1.521 0,81 %
Miješani i nediferencirani materijali 1.484 0,79 %
Otpad koji sadrži PCB 22 0,01 %
Otpad od drva 15 0,01 %
Ukupno 186.956 100,00 %
Izvor: MINGOR
Statističke kategorije otpada – Klasikacija otpada sukladno Uredbi (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 25.
studenoga 2002. o statističkim podacima o otpadu
a
a
Izvor: MINGOR
Slika 7. Udjeli pojedinih vrsta opasnog otpada u ukupnoj količini opasnog otpada u RH, 2020.
Konačnim postupcima (energetska oporaba, recikliranje i odlaganje) se u RH u 2020. godini obradilo 99.037 tona
opasnog otpada, dok je 18.760 tona direktno izneseno na obradu izvan RH. Preostalih 69.159 tona se u RH obradilo
prethodnim postupcima prije oporabe/zbrinjavanja (rastavljanje, usitnjavanje miješanje, ponovno pakiranje itd.) za
konačni postupak obrade u izvozu (Slika 8).
Izvor: MINGOR
Slika 8. Postupanje s opasnim otpadom u 2020. godini
U Tablici 5. u nastavku prikazane su količine i vrste otpada koje su se u 2020. godini obradile konačnim postupcima u
RH. Najveće količine opasnog otpada obradile su se postupcima recikliranja i to uglavnom otpadna vozila i otpadna
električna i elektronička oprema. Postupkom energetske oporabe obrađivala su se uglavnom otpadna ulja i kemijski otpad,
dok se u posebno pripremljene kazete odložilo 3.497 tona otpada koji sadrži azbest.
Tablica 5. Količine opasnog otpada obrađene konačnim postupcima u RH u 2020. godini, po vrsti otpada
Vrsta otpada Energetska oporaba (t) Recikliranje (t) Odlaganje (t) Ukupno (t)
Otpadna vozila 0 46.757 0 46.757
Odbačena električna i elektronička oprema 22 28.687 0 28.709
Ostaci od sortiranja – sekundarni otpad 0 8.310 0 8.310
Otpadna ulja 6.786 167 0 6.953
Kemijski otpad 1.874 1.655 0 3.530
Ostali mineralni otpad 1 0 3.497 3.497
Mineralni građevinski otpad i otpad odrušenja 731 0 0 731
Istrošena otapala 0 331 0 331
Miješani i nediferencirani materijali 6 76 0 82
Muljevi od industrijskih otpadnih voda 19 52 0 71
Otpad od drva 0 34 0 34
Otpad od izgaranja 0 20 0 20
Kiseline, lužine i soli 0 11 0 11
Ukupno obrađeno konačnim postupcimau RH 9.440 86.100 3.497 99.037
Obrađeno postupcima predobrade u RH(nakon čega slijedi izvoz) 69.159
Direktno izvezeno 18.760
Ukupno 186.956
Izvor: MINGOR
Staklo, plastika i drvo koji sadrže ili su onečišćeni opasnim tvarima
2.2.3. Komunalni otpad
Statistika komunalnog otpada temelji se najvećim dijelom na podacima davatelja javne usluge sakupljanja
komunalnog otpada (u daljnjem tekstu: javna usluga) uključujući i podatke reciklažnih dvorišta (mobilnih i stacionarnih),
podatke trgovaca na malo te podatke obrađivača otpada (uključujući i odlagališta otpada) koji se na godišnjoj razini
prijavljuju u Informacijski sustav gospodarenja otpadom[8](Registar onečišćavanja okoliša, Odlagališta – obrazac OOO). Uz navedene
podatke korišteni su i godišnji podaci izvoznika otpada te je izrađena procjena količina komunalnog otpada za
stanovništvo neobuhvaćeno javnom uslugom.
Komunalni otpad deniran je ZGO-om kao mKO i odvojeno sakupljeni otpad iz kućanstava, uključujući papir i
karton, staklo, metal, plastiku, biootpad, drvo, tekstil, ambalažu, otpadnu električnu i elektroničku opremu, otpadne
baterije i akumulatore te glomazni otpad, uključujući madrace i namještaj te mKO i odvojeno sakupljeni otpad iz drugih
izvora, ako je taj otpad sličan po prirodi i sastavu otpadu iz kućanstva, ali ne uključuje otpad iz proizvodnje, poljoprivrede,
šumarstva, ribarstva i akvakulture, septičkih jama i kanalizacije i uređaja za obradu otpadnih voda, uključujući
kanalizacijski mulj, otpadna vozila i građevni otpad, pri čemu se ovom denicijom ne dovodi u pitanje raspodjela
odgovornosti za gospodarenje otpadom između javnih i privatnih subjekata. Navedena denicija usklađena je s točkom
2.b članka 3. Direktive 2008/98/EZ.
2.2.3.1. Nastali komunalni otpad
Od 2016. godine sve općine/gradovi (u daljnjem tekstu: JLS) obuhvaćene su javnom uslugom sakupljanja
komunalnog otpada. U 2021. javnom uslugom bilo je obuhvaćeno 99,8 % stanovništva odnosno 0,2 % stanovništva nije
bilo obuhvaćeno.
a
a
U razdoblju od 1995. do 2008. godine količine komunalnog otpada u RH su u porastu, nakon čega se do 2010. godine
evidentira smanjenje nastalih količina kao posljedica gospodarske krize. Od 2011. do 2019. godine godišnje količine
nastalog komunalnog otpada lagano osciliraju, te se kreću između 1,6 i 1,8 milijuna tona. U 2020. godini, kao posljedica
pandemije bolesti COVID-19 uslijed koje je došlo do značajnog smanjenja rada uslužnog sektora (ograničenja rada i
zatvaranje ugostiteljskih objekata, rada kulturnih djelatnosti te posljedično smanjen broj turističkih noćenja) količine
komunalnog otpada bile su na vrijednosti iz 2014. godine. Ublažavanjem epidemioloških mjera i intenziviranjem
aktivnosti uslužnog sektora u 2021. godini dolazi do porasta količine nastalog komunalnog otpada (1.766.560 t) na razinu
iz 2018. godine (Slika 9).
Godišnja količina komunalnog otpada koja je nastala po stanovniku, u 2021. godini iznosila je 454 kg što je najveća
vrijednost od 1995. godine. Navedeno se može pripisati korištenju podataka Popisa stanovništva 2021. godine koji je
rezultirao značajno nižim vrijednostima od procjena stanovnika EUROSTAT-a, a koje su se koristile prilikom izračuna
tijekom prethodnih godina. Godišnja količina koja nastaje po stanovniku u RH još uvijek je značajno niža od prosjeka EU
27 koji je prema posljednjim raspoloživim podacima za 2020. iznosio 505 kg/stanovniku.
Izvor: MINGOR
Slika 9. Godišnje količine komunalnog otpada nastale u
razdoblju od 1995. do 2021. u RH
Godišnje količine komunalnog otpada koje su nastale po stanovniku u 2021. godini na županijskoj razini kreću se
između 253 kg i 672 kg, a odstupanja od prosječne vrijednosti za nacionalnu razinu (454 kg) bilježe se uglavnom kod
priobalnih županija što se pripisuje utjecaju turizma (Slika 10).
Izvor: MINGOR
Slika 10. Godišnja količina nastalog komunalnog otpada po stanovniku u 2021. godini, po županijama
S porastom broja turističkih noćenja, u razdoblju od 2015. do 2019. godine količine komunalnog otpada koji nastaje u
turizmu porasle su za 93 %. U 2020. godini, kao posljedica značajnog pada turističkih noćenja uzorkovanog pandemijom
bolesti COVID-19 dolazi i do značajnog pada količina komunalnog otpada iz turizma i to na vrijednosti prije 2015.
godine. U 2021. godini s porastom broja turističkih noćenja povećava se i količina komunalnog otpada iz turizma te iznosi
136.512 t (Tablica 6). U uspješnim turističkim godinama (poput 2017., 2018. i 2019.) prosječni udio komunalnog otpada
iz turizma u ukupnoj godišnjoj količini komunalnog otpada iznosi 9,3 %.
Tablica 6. Količina komunalnog otpada iz turizma, 2015. – 2021.
Godina Količina komunalnogotpada iz turizma (t) Udio u ukupnomkomunalnom otpadu (%)
2015. 98.960 6,0
2016. 139.535 8,3
2017. 155.958 9,1
2018. 165.251 9,3
2019. 171.505 9,5
2020. 83.794 5,0
2021. 136.512 7,7
Izvor: MINGOR
Količine otpada iz turizma utvrđene korištenjem metodologije iz priručnika »Methodological work on measuring the sustainable
development of tourism, Part 2: Manual on sustainable development indicators of tourism«, Europska komisija, 2006. Kao izvor
podataka o broju noćenja korišten je sustav eVisitor (Informacijski sustav za prijavu i odjavu turista RH).
2.2.3.2. Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada
Odvojeno sakupljanje pojedinih vrsta komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo, plastika, metal, biootpad)
provodi se sakupljanjem putem spremnika na »kućnom pragu«, putem spremnika na javnim površinama, reciklažnih
dvorišta, trgovine na malo te kroz uspostavljene nacionalne sustave za posebne kategorije otpada.
Od 2010. godine udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada je u stalnom porastu. Najveći porast udjela
odvojenog sakupljanja komunalnog otpada evidentiran je u razdoblju od 2017. do 2021. godine i to za 15 postotnih
bodova (Slika 11). Navedeno je rezultat kontinuiranog ulaganja u infrastrukturu za odvojeno prikupljanje komunalnog
a
a
otpada poput spremnika za odvojeno prikupljanje s »kućnog praga«, reciklažnih dvorišta, vozila i opreme za odvojeno
prikupljanje kao i intenziviranja jačanja svijesti javnosti o načinima i važnosti odvojenog sakupljanja otpada. Broj JLS koje
su provodile odvojeno sakupljanje »s kućnog praga« porastao je s 457 JLS u 2017. na 519 JLS u 2021. godini. Time
odvojeno sakupljanje »s kućnog praga« u 2021. nije uspostavljeno još u 37 JLS (7 %).
Izvor: MINGOR
Slika 11. Udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada i miješanog komunalnog otpada u razdoblju od
2010. do 2021. u RH
Unatoč značajnom porastu broja reciklažnih dvorišta (2015. – 34, 2021 – 348), količine komunalnog otpada odvojeno
sakupljenog putem reciklažnih dvorišta na godišnjoj razini su još uvijek niske, te su iste u 2021. godini iznosile 63.173
tona što predstavlja povećanje od tek 5 % u odnosu na prethodnu godinu.
Ukupna količina odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u 2021. godini iznosila je 761.683 tona od čega je u
okviru javne usluge prikupljeno tek 300.079 tona, dok se ostatak koji nije sakupljen putem javne usluge odnosio na
reciklabilni otpad sakupljen iz uslužnog sektora (škole, restorani, bolnice i dr.) te otpad sakupljen putem nacionalnih
sustava za posebne kategorije otpada. Time je ukupna stopa odvojenog sakupljanja za RH u 2021. iznosila 43 %, dok je
stopa odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge iznosila tek 23 %.
Slijedom svega navedenoga potrebna su dodatna značajna ulaganja u informativno-obrazovne aktivnosti usmjerene
na poticanje odvojenog sakupljanja otpada u okviru javne usluge te u izgradnju i opremanje dodatnih reciklažnih dvorišta
i nabave opreme i vozila za prijevoz otpada uključujući i plovila.
U količinama odvojeno sakupljenog komunalnog otpadu najveći udio čini otpadni papir i karton, glomazni otpad i
biootpad (Slika 12).
Izvor: MINGOR
Slika 12. Odvojeno sakupljeni komunalni otpad u 2021.,
po vrstama
Količina nastalog miješanog komunalnog otpada u 2021. godini iznosila je 1.004.877 tona odnosno 57 % ukupne
količine komunalnog otpada (Slika 13). Evidentna je veza između povećanja odvojenog sakupljanja komunalnog otpada,
provođenja mjera koje potiču odvojeno sakupljanje i smanjenja nastanka miješanog komunalnog otpada odnosno njegova
udjela u ukupnim proizvedenim količinama komunalnog otpada.
Slika 13. Količine miješanog otpada u odnosu na ukupno nastalu količinu komunalnog otpada i stopu
odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Procijenjeni sastav miješanog komunalnog otpada izrađen je 2015. godine u okviru projekta »Izrada jedinstvene
metodologije za analize sastava komunalnog otpada, određivanje prosječnog sastava komunalnog otpada u Republici
Hrvatskoj i projekcija količina komunalnog otpada«[9](Hrvatska agencija za okoliš i prirodu) (Slika 14). Sastav je utvrđen temeljem
provedenih analiza sastava otpada pojedinih JP(R)S i JLS u razdoblju od 2008. do 2014. godine. S obzirom da se od tog
razdoblja promijenio sastav miješanog komunalnog otpada, u narednom razdoblju potrebno je utvrditi novi sastav
miješanog komunalnog otpada, te isto ponavljati.
Slika 14. Procijenjeni sastav miješanog komunalnog otpada u RH u 2015. godini[10](Metodologija za određivanje sastava i
količina komunalnog odnosno miješanog komunalnog otpada, Agencija za zaštitu okoliša, 2015. godina)
2.2.3.3. Gospodarenje komunalnim otpadom
Količine kao i udio oporabljenog/recikliranog komunalnog otpada su u kontinuiranom porastu (Slika 15). Od ukupne
količine odvojeno sakupljenog otpada u 2021. godini 74 % (560.153 tona) je oporabljeno, dok je preostala količina
uglavnom odložena na odlagalištima otpada (direktno ili kao izdvojeni neciljani materijali i nečistoće nakon obrade
otpada) ili u manjem udjelu privremeno uskladištena. Time je stopa oporabe iznosila 32 %. Stopa recikliranja iznosila je
31 % što je za 2 postotna boda više od 2020. godine. Propisani EU cilj je do 2020. najmanje 50 % ukupne mase otpada
proizvedenog u kućanstvima i otpada iz drugih izvora čiji tokovi otpada su slični toku otpada iz kućanstva, uključujući
barem papir, metal, plastiku i staklo, oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu (PU) (Slika 15).
Izvor: MINGOR
Slika 15. Stopa recikliranja i stopa odlaganja u razdoblju od 2010. do 2021. godine u odnosu na propisane
ciljeve, RH
Za utvrđivanje mase recikliranog otpada od izvještajne godine 2020. primjenjuje se metodologija propisana
Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2019/1004 оd 7. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila za izračun, provjeru i dostavu
podataka o otpadu u skladu s Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage
Provedbene odluke Komisije C(2012) 2384) (priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 4114). (SL L 163, 20. 6. 2019.)
Prema navedenoj metodologiji masa recikliranog komunalnog otpada računa se kao masa komunalnog otpada koja
ulazi u postupak recikliranja, a koja uključuje samo količine komunalnog otpada koje se u određenom postupku
recikliranja prerađuju u proizvode, materijale ili tvari koje nisu otpad odnosno količine u koje se ne ubrajaju izdvojene
primjese iz otpada koje nisu željeni materijal za daljnje recikliranje. Prosječni udio neciljanih materijala i nečistoća
izdvojenih iz odvojeno sakupljenog komunalnog otpada iznosio je u 2020. godini 14 %, a u 2021. 13 %[11](Izvješće o
komunalnom otpadu za 2021. godinu, MINGOR).
Po stopi oporabe najuspješnije su županije sjeverozapadne Hrvatske, Međimurska županija (55 %), Varaždinska
županija(48 %) i Koprivničko-križevačka županija (45 %), dok su županije s najnižim vrijednostima stope oporabe
smještene u priobalju: Ličko-senjska županija (19 %) i Zadarska županija (20 %) (Slika 16).
Izvor: MINGOR
Slika 16. Procijenjene stope oporabe komunalnog otpada po županijama u 2021.
Porast stope oporabe komunalnog otpada rezultira smanjenjem količine komunalnog otpada odloženog na
odlagališta otpada. U 2021. godini odloženo je ukupno 1.029.725 tona komunalnog otpada, od čega 4.290 tona u Bosni i
Hercegovini (BiH). Stopa odlaganja iznosila je 58 %.
Pored 32 % oporabljenog i 58 % odloženog komunalnog otpada, preostalih 10 % upućeno je na ostale postupke
obrade i to uglavnom u postrojenja na mehaničko-biološku obradu otpada (MBO), dok se zanemarivi dio odnosi na druge
postupke predobrade, privremeno skladištenje i procijene za neobuhvaćeni dio stanovništva za koje nije moguće utvrditi
postupanje. Slika 17 daje prikaz gospodarenja s komunalnim otpadom u razdoblju od 2010. do 2021. godine.
Izvor: MINGOR
Slika 17. Gospodarenje s komunalnim otpadom u razdoblju od 2010. do 2021. godine, RH
2.2.3.4. Biorazgradivi komunalni otpad
Biorazgradivi otpad je svaki otpad ili dio otpada koji podliježe anaerobnoj ili aerobnoj razgradnji, kao što je otpad iz
vrtova, otpad od hrane te papir i karton. ZGO denira cilj prema kojem najveća dopuštena masa biorazgradivog
komunalnog otpada čije odlaganje u kalendarskoj godini se može dopustiti svim dozvolama za gospodarenje otpadom u
RH iznosi 264.661 tona, što je 35 % mase biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini. Navedeno je u
skladu s Direktivom 1999/31/EZ.
U razdoblju od 1997. do 2010. godine trend količina odloženog biorazgradivog komunalnog otpada prati trend
nastajanja biorazgradivog komunalnog otpada, nakon čega dolazi do razdvajanja veze između nastalih i odloženih
količina (Slika 18) odnosno nastale količine rastu, dok se količine odloženog biorazgradivog komunalnog smanjuju.
Navedeno je rezultat provođenja mjera odvojenog sakupljanja komunalnog otpada i porasta stope oporabe.
Izvor: MINGOR
Slika 18. Nastali i odloženi biorazgradivi komunalni otpad za razdoblje od 1997. do 2021. u odnosu na
ciljanu količinu
U 2021. godini odloženo je 594.107 tona biorazgradivog komunalnog otpada čime je ciljana vrijednost propisana
ZGO-om premašena za 329.446 tona. U nastavku se daje tablični pregled količina nastalog i odloženog biorazgradivog
komunalnog otpada u razdoblju od 1997. do 2021. godine (Tablica 7).
Tablica 7. Količine nastalog i odloženog biorazgradivog komunalnog otpada u razdoblju od 1997. do 2021.
godine
Nastali biorazgradivikomunalni otpad (t) Odloženi biorazgradivi komunalni otpad (t)
1997. 756.175 756.175
2000. 873.538 863.538
2004. 878.131 863.131
2005. 971.085 952.969
2006. 1.048.667 1.024.323
2007. 1.084.016 1.053.336
2008. 1.126.899 1.088.196
2009. 1.104.126 1.068.825
2010. 1.012.651 963.889
2011. 1.017.519 937.375
2012. 1.078.696 892.049
2013. 1.103.593 870.434
2014. 1.083.596 819.757
2015. 1.070.783 828.564
2016. 1.071.788 831.977
2017. 1.091.066 801.238
2018. 1.109.011 744.506
2019. 1.132.614 679.080
2020. 1.058.703 596.013
2021. 1.101.925 594.107
2.2.4. Biootpad
Biootpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana,
ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz prehrambene industrije.
Nakon ustaljenih godišnjih vrijednosti količina nastalog biootpada koje su u razdoblju od 2017. do 2019. godine
iznosile u prosjeku 597.467 tona, u 2020. i 2021. godini evidentira se pad vrijednosti od 558.872 tone i 584.536 tona (Slika
19) kao posljedica smanjenja količina nastalog miješanog komunalnog otpada. Do spomenutog pada došlo je zbog
smanjene aktivnosti gospodarskog sektora uslijed pandemije bolesti COVID-19, a djelomično i kao rezultat provedbe
informativno-izobraznih aktivnosti usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada te podjele kućnih kompostera. Do kraja
2021. godine podijeljeno je ukupno 66.629 kompostera na području 111 JLS (20 %). Također, evidentiran je i pozitivan
pomak u odvojenom sakupljanju biootpada. Stopa odvojenog sakupljanja biootpada je u razdoblju od 2017. do 2021.
godine porasla za 13 postotnih bodova odnosno s 23 % u 2017. godini na 36 % u 2021. godini. Unatoč značajnom porastu
odvojenog sakupljanja, postignuta stopa je još uvijek niska, te je potrebno intenzivirati gore navedene postojeće aktivnosti.
Izvor: MINGOR
Slika 19. Količine nastalog biootpada i udio odvojenog
sakupljanja u razdoblju od 2017. do 2021. godine
U ukupnim nastalim količinama biootpada, biootpad iz komunalnog otpada čini znatan udio od oko 87 %. U
razdoblju od 2012. do 2019. godine količine komunalnog biootpad iznosile su oko 530.000 tona, dok se kao i kod ukupnih
količina u 2020. i 2021. godini evidentira pad na prosječnu vrijednost od oko 490.000 tona odnosno za 7,5 %.
U 2021. godini nastalo je 494.583 tona biootpada. Odvojeno sakupljanje provodilo se u svim županijama, ali na
području svega 215 JLS (39 % svih JLS). Riječ je o povećanju za 23 JLS u odnosu na prethodnu godinu (192 JLS). Odvojeno
je sakupljeno 122.175 tona biootpada iz komunalnog otpada odnosno 25 % nastalih količina, što je porast za 1 postotni
bod u odnosu na 2020. godinu.
Navedena stopa odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koja se izdvoji na mjestu nastanka je vrlo niska kao i broj
JLS koje provode odvojeno sakupljanje te frakcije komunalnog otpada. Potrebna su daljnja ulaganja u infrastrukturu za
odvojeno sakupljanje i obradu biootpada. Paralelno s uspostavom sustava za obradu biootpada potrebno je intenzivno
provoditi edukaciju o važnosti odvojenog sakupljanja biootpada.
Oporabljeno je (uglavnom kompostiranje i anaerobna digestija) oko 20 % nastalog biootpada iz komunalnog otpada
(97.198 tona) što je jednako udjelu iz prethodne godine (Slika 20).
*Oporabljene količine, bez nečistoća i neciljanih materijala
Izvor: MINGOR
Slika 20. Nastali komunalni biootpad i gospodarenje s istim u razdoblju od 2012. do 2021.
Procjenjuje se da je u 2021. godini na odlagalištima završilo 328.847 t biootpada iz komunalnog otpada (odvojeno
sakupljeni i kao sastavni dio miješanog komunalnog otpada) tj. oko 66 % nastale količine. Preostale količine su uglavnom
obrađene u CGO-ima kao sastavni dio miješanog komunalnog otpada mehaničko-biološkim postupkom obrade, a manji
dio je privremeno uskladišten.
2.2.5. Mulj iz uređaja za pročišćavanje
komunalnih otpadnih voda
U razdoblju od 2012. do 2021. godine količine otpadnog mulja[12](Ključni broj otpada: 19 08 05 – muljevi od obrade urbanih
otpadnih voda, Kataloga otpada, Dodatak X. Pravilnik o gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 106/22)) koji nastaje na uređajima za
pročišćavanje otpadnih komunalnih voda porasle su za 39 %, odnosno s 17.987 tona suhe tvari u 2012. godini na 25.074
tona suhe tvari u 2021. godini (Slika 21). Navedeni porast može se pripisati izgradnji sustava vodoopskrbe i odvodnje,
uključujući i uređaje za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda. U 2021. godini, u ukupno nastaloj količini mulja iz
uređaja za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda 63 % činio je mulj s uređaja za pročišćavanje otpadnih komunalnih
voda grada Zagreba.
Slika 21. Nastale količine mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda od 2012. do 2021.
U razdoblju od 2012. do 2020. godine najveća količina ove vrste mulja uglavnom se skladištila na lokacijama uređaja
za pročišćavanje otpadnih voda i odlagala na odlagališta otpada.
U 2021. godini oko 63 % (15.815 tona suhe tvari) nastalog mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih
voda je nakon miješanja sa zemljom i kamenjem iskorišteno kao prekrivka i rekultivirajući materijal na odlagalištima
otpada. Oko 12 % (3.034 tona suhe tvari) je reciklirano postupkom miješanja u određenom omjeru s pepelom u svrhu
dobivanja stabiliziranog materijala za daljnju uporabu u građevinske ili neke druge svrhe. U kompostanama je obrađeno 9
% (2.216 tona suhe tvari), a u bioplinskim postrojenjima oko 8 % (1.972 tona suhe tvari), dok se u poljoprivredi iskoristilo
oko 3 % (698 tona suhe tvari) nastalih količina. Na odlagalištima je završilo oko 2 % (625 tona suhe tvari) nastale količine
mulja, a energetski je oporabljeno svega 0,1 % (32 tona suhe tvari). Ostale količine nastalog mulja (manje od 3 %, 682 tona
suhe tvari) su bile uglavnom privremeno uskladištene na lokacijama uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (Slika 22).
Izvor: MINGOR
Slika 22. Postupanje s muljem iz uređaja za pročišćavanje
komunalnih otpadnih voda u 2021. godini
U razdoblju od 2015. do 2018. godine količine obrađenog mulja od komunalnih otpadnih voda i industrijskih
otpadnih voda, korištene u poljoprivredi su bile u porastu, a u razdoblju od 2019. do 2021. godine bilježi se trend
smanjenja za 62 % u odnosu na 2018. godinu. U 2021. godini količina mulja od komunalnih otpadnih voda činila je 85 %
ukupne količine mulja koji se koristio u poljoprivredi. Posljedica smanjenja korištenja mulja u poljoprivredi je stupanje na
snagu Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (»Narodne novine«, broj 71/19.), kojim se, sukladno
članku 6. ne dopušta korištenje muljeva u poljoprivredi na površinama za proizvodnju hrane te Uredbe (EU) 2019/1009
Europskog Parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda EU-a na
raspolaganje na tržištu te o izmjenama uredaba (EZ) br. 1069/2009 i (EZ) br. 1107/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe
(EZ) br. 2003/2003 (SL L 170, 25. 6. 2029.) kojom je zabranjena uporaba aerobno obrađenog mulja u poljoprivredi kao
gnojidbenog proizvoda.
2.2.6. Morski otpad
Morski otpad predstavlja jednu od najbrže rastućih globalnih prijetnji morskim ekosustavima sa velikim okolišnim i
gospodarskim posljedicama, a veliki udio količina odnosi se na plastični otpad koji zbog svoje dugovječnosti predstavlja
najveću opasnost za morski život, okoliš i ljudsko zdravlje. Otpad dospijeva u more uslijed ljudskih aktivnosti na kopnu ili
moru, odnosno zbog nedostataka i propusta u sustavu gospodarenja otpadom. Nesavjesnim ponašanjem otpad dospijeva
u morski okoliš i pojavljuje se kao plutajući na površini mora, ispod površine mora (u vodenom stupcu), na morskom
dnu, te naplavljen na obali. Procjenjuje se da oko 80 % otpada u more dospijeva iz kopnenih izvora i aktivnosti s kopna,
primjerice komunalni otpad s nepropisnih odlagališta, ispiranjem u more oborinskim vodama odnosno ispuhivanje s
obala za vrijeme oluja i nevremena, odvodi i kanalizacije, donosi rijekama, te kao nusprodukt ekstenzivnih i
nekontroliranih turističkih aktivnosti i slično. Oko 20 % morskog otpada završava kao rezultat neodgovornih aktivnosti u
pomorskom prometu (kao nautičkog turizma) i ribarstvu. Tim više što su trendovi proizvodnje plastike u stalnom
porastu, dodatni problem plastičnog otpada, kao najzastupljenijeg u prirodi je što se s vremenom ne razgrađuje nego se
raspada na sitne komadiće, tzv. mikroplastiku. Ona predstavlja iznimnu i dalekosežnu prijetnju za okoliš i živa bića s
obzirom da potencijalno može dospjeti u hranidbeni lanac. Smatra se da čak oko 80 % ukupnog otpada na Mediteranu
čini mikroplastika koja nastaje raspadanjem i usitnjavanjem plastičnog otpada koji je već prisutan u moru. Problematika
sprječavanja i smanjivanja unosa morskog otpada u more i morske ekosustave treba biti integralni i neizostavni dio
gospodarenja otpadom na kopnu. Sprječavanje i smanjivanje unosa morskog otpada u more i morske ekosustave uključuje
jačanje sustava gospodarenja otpadom na kopnu u RH kojim se zahtijeva implementacija i unapređenje sustava održivog
gospodarenja otpadom, tj. aktivnosti sprječavanja nastanka otpada s fokusom na specičnostima na obali i otocima,
posebice u vezi sa smanjenjem korištenja jednokratne plastike.
U RH se od sredine 2017. godine provodi sustavno praćenje i promatranje (monitoring) morskog otpada te se
primjenjuje model praćenja svih elemenata morskog otpada, od onog naplavljenog na plažama, preko plutajućeg na
površini mora, potonuloga na morskom dnu, do mikroplastike u pješčanom sedimentu na plažama, površini mora i u
probavnom traktu morskih životinja, u okviru Odluke o donošenju Akcijskog programa Strategije upravljanja morskim
okolišem i obalnim područjem: Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora (2021. – 2026.)
(»Narodne novine«, broj 28/21.). Svi denirani parametri prate se na za to određenim lokacijama provođenjem specične
metodologije koja ovisi o pojedinoj skupini otpada koji se promatra/prati te obuhvaćaju određivanje i analizu stanja
praćenih pokazatelja.
Tijekom monitoringa količine i sastava krupnog otpada naplavljenog na obali u 2018. godini na lokacijama (plaže
Nin, Stončica na otoku Visu, te Prapratno kod Stona na poluotoku Pelješcu) prikupljeno je, klasicirano i uklonjeno
ukupno 1.889 različitih komada morskog otpada. Na svim istraživanim područjima većina zabilježenih predmeta bila je
izrađena od umjetnih polimernih materijala (plastika – 98 % ukupno zabilježenih predmeta). U drugoj kategoriji po
zastupljenosti su predmeti od drva (1,6 %), te predmeti od stakla/keramike (1 %), predmeti od metala (1 %), gume (0,6
%), tekstila (0,4 %) te papira (0,3 %). Od ukupno prikupljenih predmeta samo je oko 0,1 % klasicirano kao
neidenticirano i/ili kao kemikalije.
Za potrebe monitoringa plutajućeg otpada na površini mora u 2020. godini provedena su istraživanja na tri lokacije
(Hvarski kanal, Mljet, Dugi otok). Plastika je bila najzastupljenija kategorija plutajućeg otpada, kako na pojedinačnim
lokacijama, tako i u ukupnom udjelu (95,89 % – 100 %). Uglavnom prevladavaju predmeti veličine od 2,5 do 10 cm.
Ukupni sastav različitih kategorija krutog otpada na tri lokacije praćenja u 2020. godini prikazan je na Slici 23.
Izvor: IOR, MINGOR
Slika 23. Ukupni sastav različitih kategorija krutog otpada
na površini mora prema sezoni uzorkovanja
tijekom monitoringa 2020. godine
Monitoring otpada nataloženog na morskom dnu proveden je 2020. godine na ukupno tri lokacije (sjeverni Jadran,
srednji Jadran i južni Jadran).
Slika 24 daje prikaz brojnosti otpada (komad po km) u morskom dnu prema vrstama otpada.
Izvor: IOR, MINGOR
Slika 24. Brojnost otpada (komad po km) u morskom dnu u 2020. godini prema vrstama otpada
2
2
Uzorci mikrootpada/mikroplastike iz sedimenta na pješčanim plažama uzeti su u 2018. godini s četiri lokacije duž
istočne obale Jadranskog mora: plaže Nin, Zaglava na otoku Visu, ušća Neretve i Prapratnog na Pelješcu. Iz sedimenta sa
četiriju istraživanih plaža ukupno je izdvojeno 85 komada otpada većeg od 5 mm, od čega 53 komada plastičnog otpada,
27 komada stakla i keramike, tri komada metala i dva komada tekstila. S obzirom da su plaže Prapratno i Zaglav
smještene s južne strane Pelješca, odnosno otoka Visa, te su izložene intenzivnijem donosu otpada morskim strujama i
južnim vjetrovima očituje se veća koncentracija čestica mikroplastike u sedimentu, kao i njenom sastavu od lokacija Nin i
ušće Neretve. U uzorcima sedimenta zabilježeno je ukupno 167 čestica mikroplastike veličine 1 – 5 mm. Na svim su
lokacijama najbrojniji uglati plastični fragmenti (50 – 56 %), a prisutni su i lmovi i lamenti.
Uzorci mikroplastike s površine mora prikupljani su od 2017. do 2020. godine na tri transekta: u Hvarskom kanalu,
uz južnu stranu otoka Mljeta i uz južnu stranu Dugog otoka. Na svim lokacijama zabilježene su uglavnom ujednačene
koncentracije čestica i to manje od 50.000 N/km. Iznimno je u rujnu 2018. godine s južne strane otoka Mljeta zabilježena
povišena koncentracija mikroplastike (84.615 N/km) te u lipnju 2019. godine u Hvarskom kanalu (koncentracija od
208.854 N/km). Sastav mikroplastike se razlikovao između godina prema udjelu pojedinih čestica. Ukupno gledano,
fragmenti su najzastupljenija kategorija mikroplastike te se njihov udio kreće od 29 – 92 %. Njihov je udio bio najizraženiji
tijekom rujna 2017. godine i to na svim lokacijama (80 – 92 %), dok je istovremeno zabilježen najmanji udio lmova ( 50 %). Filamenti su
treća kategorija mikroplastike koja je zabilježena u gotovo svim uzorcima, a udio im se kretao od 1-27 %.
S obzirom na to da se radi o relativno novim pokazateljima, ekološki status nije moguće odrediti jer nisu određene
klase stanja okoliša dok su spoznaje o ovom pokazatelju još uvijek vrlo oskudne. Jedan od glavnih nedostataka
vrednovanja u odnosu na utjecaj na okoliš jest i još uvijek nerazrađeni sustav graničnih vrijednosti, što je izraženo i na
razini EU. Također, budući da se tek od 2017. godine počelo provoditi sustavno praćenje morskog otpada, procjenu stanja
nije moguće izvršiti zbog nepostojanja dužeg niza podataka, a time ni predložiti kvantitativne ciljeve koji bi upućivali na
to da je stanje takvo da svojstva i količine morskog otpada ne štete morskom okolišu i okolišu obalnog područja odnosno
ocjeniti postizanje dobrog stanja okoliša s obzirom na otpad u moru.
2.2.7. Posebne kategorije otpada
Osim podataka sadržanih u Informacijskom sustavu gospodarenja otpadom, za analizu stanja gospodarenja
posebnim kategorijama otpada, korišteni su i podaci FZOEU prikupljeni putem evidencije vezane za sustav
proširene odgovornosti proizvođača proizvoda.
ZGO denira posebne kategorije otpada kao tokove otpada za koje se propisuju posebni uvjeti gospodarenja. Sljedeće
vrste otpada proglašene su posebnim kategorijama otpada:
1. otpadni tekstil i obuća
2. otpadna ambalaža
3. otpadne gume
4. otpadna ulja
5. otpadne baterije i akumulatori
6. otpadna vozila
7. građevni otpad i otpad koji sadrži azbest
8. medicinski otpad
9. otpadna električna i elektronička oprema
10. otpad iz proizvodnje titan dioksida
11. otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili
12. plastika za jednokratnu uporabu i ribolovni alati koji sadrže plastiku.
2
2
2
Za šest posebnih kategorija otpada (otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori,
otpadna vozila, otpadna električna i elektronička oprema) organiziran je sustav proširene odgovornosti proizvođača
proizvoda u obliku naknade koja se naplaćuje proizvođačima za stavljanje proizvoda na tržište RH od kojih na kraju
životnog vijeka proizvoda nastaje posebna kategorija otpada za koju je uspostavljen sustav odvojenog sakupljanja i obrade
otpada.
Nakon uspostave sustava proširene odgovornosti proizvođača proizvoda bilježi se intenzivan razvoj i značajan rast
sakupljenih i obrađenih količina posebnih kategorija otpada.[13](Sustavi proširene odgovornosti proizvođača proizvoda počeli su se uvoditi
2005. godine) Od 2015. godine nadalje dolazi do stagnacije sakupljenih i oporabljenih količina kod svih posebnih kategorija
otpada, izuzev u sustavu otpadnih vozila koji bilježi konstantan i značajan rast sakupljenih količina do 2020. godine.
Stagnaciju je tijekom 2020. i 2021. godine djelomično uzrokovala i pandemija bolesti COVID-19 virusom, koja je utjecala
na smanjenje gospodarske aktivnosti, ali općenito bi ista mogla ukazivati i na dostizanje maksimuma u okviru postojećih
kapaciteta i načina organizacije sustava.
Uspostavom okvira za kružno gospodarstvo, za određene posebne kategorije otpada (ambalažni otpad, građevni
otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpadna električna i elektronička oprema i otpadna vozila) postavljeni su
ambiciozni ciljevi skupljanja i/ili oporabe/recikliranja što zahtjeva unaprjeđenje postojećih sustava odvojenog sakupljanja
otpada, i poticanje novih naprednih tehnologija sakupljanja, oporabe i recikliranja. Navedeno uključuje osiguravanje
novih učinkovitijih modela odvojenog sakupljanja, poticanje širenja i modernizacije postojećih kapaciteta za oporabu i/ili
recikliranje te izgradnju novih postrojenja za vrste otpada i materijale za koje trenutno ne postoje nikakva postrojenja za
obradu.
Prikaz sakupljenih količina posebnih kategorija otpada od 2015. do 2021. godine prikazan je u Tablici 8.
Tablica 8. Količine posebnih kategorija otpada sakupljenih u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Sakupljeno
Posebna kategorija otpada 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Otpadni tekstil i obuća (t) 8.761 9.921 10.264 10.363 12.061 10.213 12.826
Otpadna ambalaža (t) 140.441 136.628 140.672 142.807 152.682 152.160 156.227
Otpadne gume (t) 18.717 19.052 21.017 21.671 25.949 25.066 26.022
Otpadna ulja – maziva (t) 5.390 7.033 6.407 6.415 6.729 6.710 7.016
Otpadna ulja – jestiva (t) 759 825 762 869 906 596 736
Otpadne prijenosne baterije iakumulatori (t) 98 337 476 525 651 596 737
Otpadna vozila (t) 16.690 18.495 22.523 29.920 44.000 50.918 36.679
Građevni otpad (t)* 1.189.316 1.226.073 1.225.263 1.243.642 1.365.066 1.399.193 1.634.257
Građevni otpad koji sadržiazbest (t) 10.765 6.251 1.990 2.827 2.525 3.497 4.099
Medicinski otpad (t) 4.232 4.569 4.960 5.262 5.483 7.014 8.215
Otpadna električna ielektronička oprema (t) 23.758 38.815 36.434 41.523 40.400 40.792 35.477
Otpadni PCB (t) 48 12 62 4 12 8 7
Podaci se temelje na prijavama o odloženom otpadu na kazete za azbest
Podaci o otpadnom PCB-u odnose se na zbrinutu opremu koja sadrži PCB (kondenzatori i transformatori) te na bilo koji otpadni
materijal ili tekućinu koja sadrži ili je onečišćena PCB-om.
*) Podaci se odnose na procjenjeni nastali otpad
a
b
a
b
2.2.7.1. Otpadni tekstil i obuća
U razdoblju od 2015. do 2019. godine bilježi se kontinuirano povećanje ukupnih količina nastalog otpadnog tekstila i
otpadne obuće. U 2020. godini, zbog smanjenja gospodarske aktivnosti uslijed pandemije bolesti COVID-19 dolazi i do
smanjenja ukupne količine proizvedenog otpadnog tekstila i otpadne obuće za 12 % u odnosu na 2019. godinu. U 2021.
godini ponovo se bilježi porast količine nastalog tekstilnog otpada, no još uvijek se ne dostižu vrijednosti iz 2015. godine.
Procijenjena ukupna količina nastalog otpadnog tekstila i otpadne obuće u 2021. godini iznosila je 55.638 tona (Slika 25).
Količine odvojeno sakupljenog otpadnog tekstila i otpadne obuće u razdoblju od 2015. do 2021. godine također su u
kontinuiranom porastu, uz iznimku u 2020. godini. Porast stope odvojenog sakupljanja u promatranom razdoblju iznosi
osam postotnih bodova.
U 2021. godini odvojeno je sakupljeno 12.826 tona otpadnog tekstila i otpadne obuće, odnosno 23 % ukupno nastale
količine.
Slika 25. Nastali i odvojeno sakupljeni otpadni tekstil i obuća u razdoblju od 2010. do 2021. godine
U miješanom komunalnom otpadu završilo je 37.281 tona, u glomaznom otpadu 5.163 tone i u otpadnim vozilima
368 tona (Tablica 9). Iz navedenih složenih vrsta svega se 2 % otpadnog tekstila i obuće izdvoji i uputi na recikliranje, dok
ostatak u sklopu glomaznog otpada i miješanog komunalnog otpada završi na odlagalištima otpada i postrojenjima za
MBO.
Tablica 9. Procijenjena ukupna količina nastalog otpadnog tekstila i otpadne obuće za 2021. godinu
Porijeklo Količina (t)
Odvojeno sakupljeno 12.826
U miješanom komunalnom otpadu 37.281
U glomaznom otpadu 5.163
U otpadnim vozilima 368
Ukupno nastalo 55.638
Od ukupne količine odvojeno sakupljenog otpadnog tekstila i otpadne obuće, u 2021. godini 75 % (9.558 tona) je
obrađeno u RH i to uglavnom postupcima recikliranja i pripremnim postupcima za recikliranje (60 %), oko 7 % je
spaljeno uz energetsku oporabu, 15 % je odloženo na odlagalištima otpada dok je oko 19 % bilo privremeno uskladišteno.
Izvor: FZOEU, MINGOR
U izvozu je završilo 25 % (3.268 tona) odvojeno sakupljenog otpadnog tekstila i otpadne obuće i to uglavnom na
spaljivanju s energetskom oporabom, a manji dio na recikliranju.
Obrađivači RH su na obradu uvezli 2.317 tona otpadnog tekstila i otpadne obuće iz drugih zemalja.
Na slici 26. se daje pregled postupanja s ukupnim količinama nastalog otpadnog tekstila i obuće u 2021. godini.
Slika 26. Postupanja s ukupnim količinama nastalog otpadnog tekstila i obuće u 2021. godini
U 2021. godini ukupno je 159 tvrtki posjedovalo dozvolu za gospodarenje otpadnim tekstilom i otpadnom obućom.
Najveći broj tvrtki jesu komunalne tvrtke čije dozvole obuhvaćaju gotovo sve vrste komunalnog otpada, pa tako i otpadni
tekstil i otpadnu obuću[14](Ključni broj otpada iz Kataloga otpada (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_09_106_1552.html 10 i 20 01
11). Dozvole se većinom odnose na sakupljanje i skladištenje, a ukoliko se odnose na postupke oporabe (R) najčešće se radi
o postupcima razvrstavanja odnosno pripreme radi upućivanja na daljnje postupke korištenja ili oporabe (u zemlji ili
inozemstvu).
2.2.7.2. Otpadna ambalaža
Pregled količina ambalaže stavljene na tržište, od 2015. (215.534 tona) do 2019. godine (301.099 tona) pokazuje trend
porasta, dok u 2020. godini (267.234 tona) pokazuje smanjenje količine od 11 % u odnosu na prethodnu godinu kao
posljedicu smanjene gospodarske aktivnosti zbog pandemije bolesti COVID-19. Količina od 291.630 tona ambalaže
stavljena na tržište u 2021. godini pokazuje povratak rastućeg trenda iako količina iz 2019. nije premašena.
Najzastupljeniji ambalažni materijali stavljeni na tržište u 2021. su papir/karton s udjelom od 35,32 %, zatim plastika
s udjelom od 24,26 % te staklo s udjelom od 23,70 % (Slika 27).
*višeslojna (kompozitna ambalaža), ostali ambalažni materijali
Izvor: FZOEU, MINGOR, 2021.
Slika 27. Zastupljenost ambalaže stavljene na tržište
u 2021. godini po materijalima
U razdoblju od 2015. do 2018. godine količine sakupljene otpadne ambalaže te oporabljene/reciklirane u okviru
sustava FZOEU su u laganom porastu, dok se od 2019. do 2021. godine bilježi stag nacija.
Ukupno je u 2021. godini u sklopu sustava kojim upravlja FZOEU sakupljeno 156.227 tona otpadne ambalaže
odnosno 54 % količine stavljene na tržište. Od navedene sakupljene količine oporabljeno je 150.029 tona, a reciklirano
148.191 tona. Vrijednost stopa oporabe i recikliranja od 51 % pokazuje da ciljevi od 60 % za oporabu i 55 % za recikliranje
nisu postignuti (Slika 28).
Izvor: FZOEU, MINGOR, 2021.
Slika 28. Količine ambalaže stavljene na tržište, količine sakupljene, oporabljene i reciklirane otpadne
ambalaže u okviru sustava FZOEU, te stope recikliranja i oporabe u razdoblju od 2015. do 2021. godine
Ipak, pojedinačni ciljevi stope recikliranja u 2021. godini dostignuti su za otpadnu ambalažu od kartona/papira,
polimera i drva, a za otpadnu ambalažu od stakla vrijednost je nadomak dostizanja cilja. Za otpadnu ambalažu od metala
vrijednost stope recikliranja je još uvijek vrlo niska (Tablica 10).
Tablica 10. Ostvarene stope recikliranja po ambalažnim materijalima za razdoblje od 2015. do 2021. godine
uz prikaz zadanih ciljeva
Vrsta ambalažnog otpada CILJ 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
KARTON/PAPIR 60 % 89 % 82 % 84 % 70 % 74 % 91 % 74 %
STAKLO 60 % 65 % 56 % 57 % 61 % 51 % 54 % 55 %
AL/FE 50 % 14 % 16 % 16 % 20 % 19 % 18 % 25 %
POLIMERI 23 % 46 % 41 % 37 % 37 % 36 % 34 % 34 %
DRVO 15 % 3 % 3 % 3 % 4 % 3 % 4 % 16 %
Izvor: FZOEU, MINGOR, 2021.
Trenutno sustav gospodarenja otpadnom ambalažom ne obuhvaća u zadovoljavajućoj mjeri sve vrste otpadne
ambalaže. Tako ambalaža onečišćena opasnim tvarima nije dio postojećeg sustava proširene odgovornosti proizvođača
kojim upravlja FZOEU dok za višeslojnu (kompozitnu) ambalažu ne postoje kapaciteti za obradu.
2.2.7.2.1. Povratna (višekratna) ambalaža
S obzirom da korištenje višekratne ambalaže predstavlja najbolji instrument u smanjenju količina ambalažnog otpada
potrebno je u što većoj mjeri poticati stavljanje na tržište i korištenje povratne ambalaže. Ista se u najvećoj mjeri odnosi na
ambalažu od napitaka te je potrebna daljnja edukacija potrošača o prednostima korištenja višekratne ambalaže kroz mjere
podizanja svijesti o upotrebi višekratne ambalaže i poticanja industrije koja proizvodi i stavlja na tržište proizvode u
višekratnoj ambalaži kroz razne instrumente poticaja koje je potrebno denirati u narednom razdoblju.
Tako je u razdoblju od 2017. do 2021. godine na tržište stavljeno prosječno oko 4,5 % višekratne ambalaže u odnosu
na ukupnu količinu ambalaže, uz kretanje od 2,69 – 7,55 % (Tablica 11).
Predviđenim mjerama je potrebno u narednom planskom razdoblju osigurati da od ukupne količine ambalaže
stavljene na tržište bude stavljeno najmanje 5 % proizvoda u višekratnoj ambalaži / 5 % višekratne ambalaže.
Tablica 11. Udio višekratne ambalaže stavljene na tržište od 2017. do 2021.
Godina Ukupnostavljeno na tržište (tona) Višekratnaambalaža (tona) Udio višekratne u odnosu na ukupnostavljeno na tržište
2017. 263.678 9.649 3,66 %
2018. 277.164 9.705 3,50 %
2019. 301.099 22.736 7,55 %
2020. 267.234 14.965 5,60 %
2021. 291.630 7.853 2,69 %
Ukupno 1.400.806 64.909 4,63 %
2.2.7.2.2. Plastične vrećice za nošenje
Odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži (»Narodne novine«, broj
116/17.) kojim su prenesene odredbe Direktive (EU) 2015/720 Europskog parlamenta i VIjeća od 29. travnja 2015. o
izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje (SL L 115, 6. 5. 2015.), od
2018. godine za proizvođača plastičnih vrećica za nošenje propisana je obveza dostave izvješća FZOEU o godišnjim
količinama stavljenim na tržište RH po kategorijama (Tablica 12).
Obvezna naplata plastičnih vrećica za nošenje debljine stjenki od 15 do 50 mikrona u RH nastupila je 1. siječnja
2019., a zabrana njihovog stavljanja na tržište RH od 1. siječnja 2022. Rezultat ovih mjera je pad potrošnje u usporedbi sa
2019. godinom u kategorijama za koje su propisane mjere za smanjenje potrošnje (Slika 29). U odnosu na 2020. godinu
zabilježena je povećana potrošnja, ali 2020. godina se ne može smatrati referentnom godinom iz razloga opće smanjene
potrošnje zbog pandemije bolesti COVID-19.
Tablica 12. Količine plastičnih vrećica za nošenje stavljenih na tržište RH u razdoblju od 2018. do 2021.
godine po kategorijama
Kategorija plastičnih vrećica za nošenje 2018. (t) 2019. (t) 2020. (t) 2021. (t)
Vrlo lagane plastične vrećice za nošenje, stjenka 100 cm) 9.965 8.827 8.827 89 % 89 % 80 % 70 %
Žarulje 84 75 75 89 % 89 % 80 % 80 %
Velika oprema(d>50 cm) 14.328 13.546 13.533 95 % 94 % 85 % 80 %
Mala oprema(d 80 % ST).
Kako trenutno ne postoje dostatni kapaciteti za obradu otpadnog mulja s uređaja za pročišćavanje komunalnih
otpadnih voda utvrđeno je da je navedene kapacitete potrebno planirati i izgraditi što se prvenstveno odnosi na
postrojenja za energetsku oporabu otpada uključujući gorivo iz otpada nastalo kao rezultat obrade otpada i/ili miješanog
komunalnog otpada. Navedeni energetski potencija je prepoznat i Strategijom energetskog razvoja RH do 2030. s
pogledom na 2050. (»Narodne novine«, broj 25/20) kojom je u obzir uzet energetski potencijal goriva iz otpada, miješanog
komunalnog otpada i otpadnog mulja s uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.
Sukladno obuhvatu pojedinih CGO-a, potrebni kapaciteti prikazani su u tablicama u nastavku (Tablica 48 za Scenarij
1 i Tablica 49 na Scenarij 2).
Tablica 48. Potrebni kapaciteti CGO – SCENARIJ 1
CGO Županija Predviđeninazivni kapacitet(t/god) Izgrađenost
Izračunatikapacitet CGO-a sobzirom na ciljeveScenarija 1(t)
Babina gora Karlovačka, dio Ličko-senjske i dio Sisačko-moslavačka 30.000 Nije izgrađen 27.971
Biljane Donje Zadarska i dio Ličko-senjske 75.000 U izgradnji 59.584
Lećevica Splitsko-dalmatinska 110.000 Nije izgrađen 124.101
LučinoRazdolje Dubrovačko-neretvanska 40.000 Nije izgrađen 33.924
Piškornica*) Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka,Međimurska, Bjelovarsko-bilogorska 110.000 Nije izgrađen 88.817
Šagulje Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, dio Sisačko-moslavačke iVirovitičko-podravska 55.000 Nije izgrađen 52.485
Orlovnjak Osječko baranjska i Vukovarsko-srijemska 60.000 Nije izgrađen 69.027
Zagreb Grad Zagreb i Zagrebačka županija 180.000 Nije izgrađen 227.393
UKUPNO: 660.000 0 683.302
*) CGO Piškornica će se graditi na način da su prvom fazom obuhvaćene Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska
županija, Međimurska županija i Varaždinska županija, dok će se u drugoj fazi uključiti Bjelovarsko-bilogorska županija, a sukladno
ciljevima za povećanje stope odvojeno prikupljenog otpada.
Tablica 49. Potrebni kapaciteti CGO – SCENARIJ 2
CGO Županija Predviđeninazivni kapacitet(t/god) Izgrađenost
Izračunatikapacitet CGO-a sobzirom na ciljeveScenarija 2(t)
Babina gora Karlovačka, dio Ličko-senjske i dio Sisačko-moslavačka 30.000 Nije izgrađen 31.301
Biljane Donje Zadarska i dio Ličko-senjske 75.000 U izgradnji 66.677
Lećevica Splitsko-dalmatinska 110.000 Nije izgrađen 138.875
Lučino Razdolje Dubrovačko-neretvanska 40.000 Nije izgrađen 37.962
Piškornica*) Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka,Međimurska, Bjelovarsko-bilogorska 110.000 Nije izgrađen 99.390
Šagulje Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, dio Sisačko-moslavačke iVirovitičko-podravska 55.000 Nije izgrađen 58.733
Orlovnjak Osječko baranjska i Vukovarsko-srijemska 60.000 Nije izgrađen 77.244
Zagreb Grad Zagreb i Zagrebačka županija 180.000 Nije izgrađen 254.464
UKUPNO: 660.000 0 764.647
*) CGO Piškornica će se graditi na način da su prvom fazom obuhvaćene Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska
županija, Međimurska županija i Varaždinska županija, dok će se u drugoj fazi uključiti Bjelovarsko-bilogorska županija, a sukladno
ciljevima za povećanje stope odvojeno prikupljenog otpada.
8.2.4. Postrojenja za oporabu građevnog otpada
S obzirom na evidentirane kapacitete za oporabu građevnog otpada (određeno na temelju postojećih dozvola za
gospodarenje otpadom) a kojih u većini županija ima dovoljno (uzimajući u obzir procijenjene količine nastalog
građevnog otpada u 2020. godini), procjena potrebnih dodatnih kapaciteta je prikazana samo za županije u kojima je
evidentiran nedostatak kapaciteta (Tablica 50). Iako na razini RH ima dovoljan ukupni kapacitet za oporabu građevnog
otpada, uzimajući u obzir iznimnu osjetljivost na troškove prijevoza za ovu vrstu otpada nužno je planirati dodatna
ulaganja u područjima s nedostatkom kapaciteta.
Tablica 50. Potrebni kapaciteti mobilnih drobilica i stacionarnih postrojenja za obradu građevnog otpada
2028. – GRAĐEVNI OTPAD
Županija
Procijenjenekoličine nastaloggrađevnogotpada u 2020.(t/god)
Postojećikapacitetmobilnihdrobilica zagrađevni otpad(t/god)
Potrebnidodatnikapacitetmobilnihdrobilica istacionarnihpostrojenja zaobradugrađevnogotpada(t/god)
Potreban brojpostrojenja Investicija(kn) Investicija(EUR)
Bjelovarsko-bilogorska 18.661 11.950 6.711 2 15.000.000 1.990.842,13
Brodsko-posavska 32.400 0 32.400 2 15.000.000 1.990.842,13
Dubrovačko-neretvanska 79.127 898.090 0 0 0 0
Grad Zagreb 334.639 1.530.500 0 0 0 0
Istarska 118.680 390.000 0 0 0 0
Karlovačka 23.558 141.000 0 0 0 0
Koprivničko-križevačka 18.365 11.300 7.065 2 15.000.000 1.990.842,13
Krapinsko-zagorska 22.534 186.400 0 0 0 0
Ličko-senjska 13.055 0 13.055 2 15.000.000 1.990.842,13
Međimurska 38.908 28.800 10.108 2 15.000.000 1.990.842,13
Osječko-baranjska 70.531 414.880 0 0 0 0
Požeško-slavonska 12.907 0 12.907 2 15.000.000 1.990.842,13
Primorsko-goranska 105.341 220.980 0 0 0 0
Sisačko-moslavačka 38.786 2.500 36.286 2 15.000.000 1.990.842,13
Splitsko-dalmatinska 119.413 772.000 0 0 0 0
Šibensko-kninska 29.628 520.000 0 0 0 0
Varaždinska 63.402 27.200 36.202 2 15.000.000 1.990.842,13
Virovitičko-podravska 15.376 0 15.376 2 15.000.000 1.990.842,13
Vukovarsko-srijemska 50.833 13.054 37.779 2 15.000.000 1.990.842,13
Zadarska 85.461 13.568 71.893 2 15.000.000 1.990.842,13
Zagrebačka 107.589 480.000 0 0 0 0
Ukupno 1.399.193 5.662.222 279.781 22 165.000.000 21.899.263,39
8.2.5. Postrojenja za oporabu plastike
S obzirom na to da za materijalnu oporabu plastike ne postoje dostatni kapaciteti na razini RH dana je procjena
potrebnih dodatnih kapaciteta za oporabu plastike na razini RH (Tablica 51) (Tablica 52).
Tablica 51. Potrebni kapaciteti postrojenja za recikliranje plastike – SCENARIJ 1
2028. – PLASTIKA
Županija
Udio županijeu ukupnoskupljenojkoličini KO
Ulaz u sustavreciklaže(t)
Potrebnikapacitet(t)
Ukupnikapacitet(t/god) Broj postrojenja Potrebni dodatni kapacitet(t/god)
Bjelovarsko-bilogorska 1,6 %
237.784
3.796 0 0 3.796
Brodsko-posavska 2,0 % 4.866 0 0 4.866
Dubrovačko-neretvanska 3,9 % 9.278 0 0 9.278
Grad Zagreb 19,8 % 46.963 0 0 46.963
Istarska 7,5 % 17.719 0 0 17.719
Karlovačka 2,5 % 5.865 8.808 2 -2.943
Koprivničko-križevačka 1,7 % 4.080 0 0 4.080
Krapinsko-zagorska 1,7 % 4.116 0 0 4.116
Ličko-senjska 1,5 % 3.532 0 0 3.532
Međimurska 2,6 % 6.229 0 0 6.229
Osječko-baranjska 5,1 % 12.011 50.000 1 -37.989
Požeško-slavonska 1,0 % 2.282 0 0 2.282
Primorsko-goranska 9,7 % 23.127 0 0 23.127
Sisačko-moslavačka 2,7 % 6.483 0 0 6.483
Splitsko-dalmatinska 14,3 % 33.939 0 0 33.939
Šibensko-kninska 3,2 % 7.711 0 0 7.711
Varaždinska 2,6 % 6.069 5.000 1 1.069
Virovitičko-podravska 1,3 % 3.115 0 0 3.115
Vukovarsko-srijemska 2,9 % 6.867 0 0 6.867
Zadarska 6,1 % 14.512 0 0 14.512
Zagrebačka 6,4 % 15.225 440 3 14.785
Ukupno 237.784 64.248 7 173.536
Investicija 2.603.041.170,00 kn
345.482.934,50 EUR
Tablica 52. Potrebni kapaciteti postrojenja za recikliranje plastike – SCENARIJ 2
2028. – PLASTIKA
Županija
Udio županije uukupnoskupljenojkoličini KO
Ulaz usustavreciklaže(t)
Potrebnikapacitet(t)
Ukupnikapacitet(t/god) Broj postrojenja Potrebni dodatni kapacitet(t/god)
Bjelovarsko-bilogorska 1,6 %
213.517
3.408 0 0 3.408
Brodsko-posavska 2,0 % 4.370 0 0 4.370
Dubrovačko-neretvanska 3,9 % 8.331 0 0 8.331
Grad Zagreb 19,8 % 42.170 0 0 42.170
Istarska 7,5 % 15.910 0 0 15.910
Karlovačka 2,5 % 5.266 8.808 2 -3.542
Koprivničko-križevačka 1,7 % 3.664 0 0 3.664
Krapinsko-zagorska 1,7 % 3.696 0 0 3.696
Ličko-senjska 1,5 % 3.172 0 0 3.172
Međimurska 2,6 % 5.594 0 0 5.594
Osječko-baranjska 5,1 % 10.785 50.000 1 -39.215
Požeško-slavonska 1,0 % 2.049 0 0 2.049
Primorsko-goranska 9,7 % 20.767 0 0 20.767
Sisačko-moslavačka 2,7 % 5.821 0 0 5.821
Splitsko-dalmatinska 14,3 % 30.476 0 0 30.476
Šibensko-kninska 3,2 % 6.924 0 0 6.924
Varaždinska 2,6 % 5.450 5.000 1 450
Virovitičko-podravska 1,3 % 2.797 0 0 2.797
Vukovarsko-srijemska 2,9% 6.166 0 0 6.166
Zadarska 6,1% 13.031 0 0 13.031
Zagrebačka 6,4% 13.671 440 3 13.231
Ukupno 213.517 64.248 7 149.269
Investicija 2.239.035.990,00 kn
297.171.144,73 EUR
8.2.6. Postrojenja za oporabu stakla
S obzirom da postojeći kapaciteti postrojenja za materijalnu oporabu stakla zadovoljavaju očekivane količine stakla
koje će biti potrebno reciklirati 2028. godine, nisu predviđena dodatna ulaganja u postrojenja za materijalnu oporabu
stakla (Tablica 53) (Tablica 54).
Tablica 53. Potrebni kapaciteti postrojenja za recikliranje stakla – SCENARIJ 1
2028. – STAKLO
Županija
Udio županije uukupnoskupljenojkoličini KO
Ulaz u sustavreciklaže(t)
Potrebnikapacitet(t)
Ukupnikapacitet(t/god) Broj postrojenja Potrebni dodatnikapacitet(t/god)
Bjelovarsko-bilogorska 1,6 %
59.782
954 0 0 954
Brodsko-posavska 2,0 % 1.223 0 0 1.223
Dubrovačko-neretvanska 3,9 % 2.333 0 0 2.333
Grad Zagreb 19,8 % 11.807 0 0 11.807
Istarska 7,5 % 4.455 0 0 4.455
Karlovačka 2,5 % 1.475 0 0 1.475
Koprivničko-križevačka 1,7 % 1.026 0 0 1.026
Krapinsko-zagorska 1,7 % 1.035 131.400 1 -130.365
Ličko-senjska 1,5 % 888 0 0 888
Međimurska 2,6 % 1.566 0 0 1.566
Osječko-baranjska 5,1 % 3.020 0 0 3.020
Požeško-slavonska 1,0 % 574 0 0 574
Primorsko-goranska 9,7 % 5.815 0 0 5.815
Sisačko-moslavačka 2,7 % 1.630 0 0 1.630
Splitsko-dalmatinska 14,3 % 8.533 0 0 8.533
Šibensko-kninska 3,2 % 1.939 0 0 1.939
Varaždinska 2,6 % 1.526 0 0 1.526
Virovitičko-podravska 1,3 % 783 0 0 783
Vukovarsko-srijemska 2,9 % 1.726 0 0 1.726
Zadarska 6,1 % 3.649 0 0 3.649
Zagrebačka 6,4 % 3.828 0 0 3.828
Ukupno 59.782 131.400 1 -71.618
Tablica 54. Potrebni kapaciteti postrojenja za recikliranje stakla – SCENARIJ 2
2028. – STAKLO
Županija
Udio županije uukupnoskupljenoj količiniKO
Ulaz u sustavreciklaže(t)
Potrebnikapacitet(t)
Ukupnikapacitet(t/god) Broj postrojenja Potrebni dodatnikapacitet(t/god)
Bjelovarsko-bilogorska 1,6 %
53.681
857 0 0 857
Brodsko-posavska 2,0 % 1.099 0 0 1.099
Dubrovačko-neretvanska 3,9 % 2.094 0 0 2.094
Grad Zagreb 19,8 % 10.602 0 0 10.602
Istarska 7,5 % 4.000 0 0 4.000
Karlovačka 2,5 % 1.324 0 0 1.324
Koprivničko-križevačka 1,7 % 921 0 0 921
Krapinsko-zagorska 1,7 % 929 131.400 1 -130.471
Ličko-senjska 1,5 % 797 0 0 797
Međimurska 2,6 % 1.406 0 0 1.406
Osječko-baranjska 5,1 % 2.711 0 0 2.711
Požeško-slavonska 1,0 % 515 0 0 515
Primorsko-goranska 9,7 % 5.221 0 0 5.221
Sisačko-moslavačka 2,7 % 1.463 0 0 1.463
Splitsko-dalmatinska 14,3 % 7.662 0 0 7.662
Šibensko-kninska 3,2 % 1.741 0 0 1.741
Varaždinska 2,6 % 1.370 0 0 1.370
Virovitičko-podravska 1,3 % 703 0 0 703
Vukovarsko-srijemska 2,9 % 1.550 0 0 1.550
Zadarska 6,1 % 3.276 0 0 3.276
Zagrebačka 6,4 % 3.437 0 0 3.437
Ukupno 53.681 131.400 1 -77.719
8.2.7. Postrojenja za oporabu papira i kartona
S obzirom da postojeći kapaciteti postrojenja za materijalnu oporabu papira i kartona zadovoljavaju očekivane
količine papira i kartona koji će biti potrebno reciklirati 2028. godine, nisu predviđena dodatna ulaganja u postrojenja za
materijalnu oporabu papira i kartona (Tablica 55) (Tablica 56).
Tablica 55. Potrebni kapaciteti postrojenja za recikliranje papira – SCENARIJ 1
2028. – PAPIR
Županija
Udio županije uukupnoskupljenojkoličini KO
Ulaz u sustavreciklaže(t)
Potrebnikapacitet(t)
Ukupnikapacitet(t/god) Broj postrojenja
Potrebnidodatnikapacitet(t/god.)
Bjelovarsko-bilogorska 1,6 %
314.071
5.013 0 0 5.013
Brodsko-posavska 2,0 % 6.427 0 0 6.427
Dubrovačko-neretvanska 3,9 % 12.254 0 0 12.254
Grad Zagreb 19,8 % 62.030 0 0 62.030
Istarska 7,5 % 23.403 0 0 23.403
Karlovačka 2,5 % 7.747 0 0 7.747
Koprivničko-križevačka 1,7 % 5.389 29.930 1 -24.541
Krapinsko-zagorska 1,7 % 5.436 0 0 5.436
Ličko-senjska 1,5 % 4.665 0 0 4.665
Međimurska 2,6 % 8.228 0 0 8.228
Osječko-baranjska 5,1 % 15.864 320.000 1 -304.136
Požeško-slavonska 1,0 % 3.014 0 0 3.014
Primorsko-goranska 9,7 % 30.547 0 0 30.547
Sisačko-moslavačka 2,7 % 8.562 0 0 8.562
Splitsko-dalmatinska 14,3 % 44.828 0 0 44.828
Šibensko-kninska 3,2 % 10.185 0 0 10.185
Varaždinska 2,6 % 8.016 0 0 8.016
Virovitičko-podravska 1,3 % 4.114 0 0 4.114
Vukovarsko-srijemska 2,9 % 9.070 0 0 9.070
Zadarska 6,1 % 19.168 0 0 19.168
Zagrebačka 6,4 % 20.110 0 0 20.110
Ukupno 314.071 349.930 2 -35.859
Tablica 56. Potrebni kapaciteti postrojenja za recikliranje papira – SCENARIJ 2
2028. – PAPIR
Županija
Udio županije uukupnoskupljenojkoličini KO
Ulaz u sustavreciklaže(t)
Potrebnikapacitet(t)
Ukupnikapacitet(t/god) Broj postrojenja
Potrebnidodatnikapacitet(t/god)
Bjelovarsko-bilogorska 1,6 %
282.018
4.502 0 0 4.502
Brodsko-posavska 2,0 % 5.771 0 0 5.771
Dubrovačko-neretvanska 3,9 % 11.003 0 0 11.003
Grad Zagreb 19,8 % 55.699 0 0 55.699
Istarska 7,5 % 21.015 0 0 21.015
Karlovačka 2,5 % 6.956 0 0 6.956
Koprivničko-križevačka 1,7 % 4.839 29.930 1 -25.091
Krapinsko-zagorska 1,7 % 4.881 0 0 4.881
Ličko-senjska 1,5 % 4.189 0 0 4.189
Međimurska 2,6 % 7.388 0 0 7.388
Osječko-baranjska 5,1 % 14.245 320.000 1 -305.755
Požeško-slavonska 1,0 % 2.706 0 0 2.706
Primorsko-goranska 9,7 % 27.430 0 0 27.430
Sisačko-moslavačka 2,7 % 7.688 0 0 7.688
Splitsko-dalmatinska 14,3 % 40.253 0 0 40.253
Šibensko-kninska 3,2 % 9.146 0 0 9.146
Varaždinska 2,6 % 7.198 0 0 7.198
Virovitičko-podravska 1,3 % 3.694 0 0 3.694
Vukovarsko-srijemska 2,9 % 8.144 0 0 8.144
Zadarska 6,1 % 17.212 0 0 17.212
Zagrebačka 6,4 % 18.057 0 0 18.057
Ukupno 282.018 349.930 2 -67.630
9. PROCJENA NUŽNIH INVESTICIJA I DRUGIH FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA RAZVOJ I
UNAPRJEĐENJE SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM
Temeljem provedenih analiza i projekcija kretanja količina otpada u pojedinim dijelovima sustava gospodarenja
otpadom, a uzimajući u obzir trenutno stanje sustava, određeni su potrebni dodatni kapaciteti sljedećih elemenata sustava
GO:
• Sortirnice za odvojeno prikupljene suhe reciklate
• Postrojenja za materijalu oporabu odvojeno prikupljenog biootpada
• Postrojenja za materijalnu oporabu odvojeno prikupljenih i/ili prethodno sortiranih suhih reciklata
• CGO-i
• Zatvaranje postojećih odlagališta neopasnog otpada na koja se trenutno odlaže komunalni otpad
• Postrojenja za energetsku oporabu otpada.
Kako bi se procijenile potrebni iznosi investicija u planskom razdoblju, s ciljem zatvaranja jaza između postojećih i
potrebnih kapaciteta za obradu, oporabu i zbrinjavanje otpada u nastavku su navedene korištene pretpostavke za svaki
element sustava.
9.1. PROCJENA POTREBNIH ULAGANJA U IZGRADNJU NOVIH SORTIRNICA
Pretpostavlja se da će se sortiranje odvojeno prikupljenog otpada uglavnom odvijati na području županije u kojoj je
nastao otpad stoga je pregled potrebnih dodatnih kapaciteta postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenih suhih
reciklata prikazan na razini svake županije za Scenarij 1 i 2 (Tablica 57). Za županije u kojima je evidentiran postojeći
kapacitet postrojenja za sortiranje koji je veći od potrebnog, nije predviđen dodatni kapacitet a razlika (višak kapaciteta)
će služiti kao rezerva.
Procjena kapitalnih troškova određena je za slične projekte provedene/u provedbi u sklopu OPKK 2014. – 2020. na
bazi jediničnog troška izgradnje postrojenja po toni/godina ulaznog kapaciteta a koji se kreće u rasponu od 398,17 –
530,89 EUR/t/godina (3.000 – 4.000 kn/t/god) (prosječno 464,53 EUR/t/godina (3.500 kn/t/godina)).
Tablica 57. Procjena potrebnih ulaganja u izgradnju sortirnica – SCENARIJ 1 i 2
Županija
Scenarij 1 Scenarij 2
Potrebni
dodatni
kapacitet
(t/god)
Procjena
troškova
izgradnje novih
sortirnica
(kn)
Procjena troškova
izgradnje novih
sortirnica
(EUR)
Potrebni
dodatni
kapacitet
(t/god)
Procjena
troškova
izgradnje novih
sortirnica
(kn)
Procjena troškova
izgradnje novih
sortirnica
(EUR))
Bjelovarsko-bilogorska 10.082 35.285.332 4.683.168,36 8.936 31.276.955 4.151.165,31
Brodsko-posavska 15.617 54.661.020 7.254.764,09 14.149 49.522.043 6.572.704,63
Dubrovačko-neretvanska 26.875 94.063.975 12.484.434,93 24.076 84.266.258 11.184.054,42
Grad Zagreb 87.824 307.382.444 40.796.661,23 73.653 257.786.280 34.214.119,05
Istarska 56.867 199.034.559 26.416.425,64 51.521 180.322.249 23.932.875,31
Karlovačka 9.723 34.031.498 4.516.755,99 7.954 27.837.624 3.694.687,64
Koprivničko-križevačka 9.974 34.909.758 4.633.321,12 8.743 30.601.056 4.061.458,09
Krapinsko-zagorska 0 0 0 0 0 0
Ličko-senjska 10.956 38.345.700 5.089.348,99 9.890 34.615.574 4.594.276,20
Međimurska 9.493 33.225.250 4.409.748,49 7.613 26.646.500 3.536.598,31
Osječko-baranjska 38.547 134.915.138 17.906.316,01 34.923 122.231.040 16.222.846,90
Požeško-slavonska 7.323 25.631.925 3.401.941,07 6.635 23.222.130 3.082.106,31
Primorsko-goranska 64.026 224.089.716 29.741.816,44 57.047 199.665.487 26.500.164,18
Sisačko-moslavačka 15.005 52.518.362 6.970.384,50 13.049 45.672.316 6.061.758,05
Splitsko-dalmatinska 108.726 380.539.911 50.506.325,70 98.485 344.697.496 45.749.219,72
Šibensko-kninska 24.749 86.619.901 11.496.436,53 22.422 78.476.298 10.415.594,66
Varaždinska 12.478 43.673.311 5.796.444,49 10.647 37.263.972 4.945.779,02
Virovitičko-podravska 9.996 34.986.729 4.643.536,93 9.056 31.697.438 4.206.972,99
Vukovarsko-srijemska 22.039 77.136.555 10.237.780,21 19.967 69.884.532 9.275.271,35
Zadarska 46.576 163.014.908 21.635.796,40 42.197 147.688.999 19.601.698,72
Zagrebačka 0 0 0 0 0 0
Ukupno 587.897 2.057.639.537 273.095.698,06 520.963 1.823.374.247 242.003.350,85
9.2. PROCJENA POTREBNIH ULAGANJA U IZGRADNJU/DOGRADNJU POSTROJENJA ZA MATERIJALNU I
ENERGETSKU OPORABU ODVOJENO PRIKUPLJENOG BIOOTPADA
Pretpostavlja se da će se oporaba odvojeno prikupljenog biootpada uglavnom odvijati na području županije u kojoj je
nastao otpad stoga je pregled potrebnih dodatnih kapaciteta postrojenja za oporabu odvojeno prikupljenog biootpada
prikazan na razini svake županije za Scenarij 1 i 2 (Tablica 58) (Tablica 59). Za županije u kojima je evidentiran postojeći
kapacitet postrojenja koji je veći od potrebnog, nije predviđen dodatni kapacitet a razlika (višak kapaciteta) će služiti kao
rezerva.
S obzirom na veliki broj postojećih kapaciteta (35 bioplinskih postrojenja) u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj koji imaju
potencijalnu mogućnost prihvata odvojeno prikupljenog biootpada kao sirovine za proizvodnju bioplina, predviđena su
ulaganja u dodatno opremanje bioplinskih postrojenja s opremom za pripremu odvojeno prikupljenog biootpada
(prethodna obrada prije pripreme organske juhe) u iznosu od 464.529,83 EUR (3.500.000 kn) po postrojenju.
Procjena kapitalnih troškova određena je za slične projekte provedene/u provedbi u sklopu OPKK 2014.-2020. na bazi
jediničnog troška izgradnje postrojenja po toni/godina ulaznog kapaciteta a koji se kreće u rasponu od 530,89 – 796,34
EUR/t/godina (4.000 – 6.000 kn/t/god) (prosječno 663,61 EUR/t/godina (5.000 kn/t/godina)).
Tablica 58. Procjena potrebnih ulaganja u izgradnju i/ili nadogradnju kompostana i bioplinskih postrojenja
– SCENARIJ 1
Županija
Ukupnipotrebnikapacitetkompostanai bioplinskihpostrojenjaza biološkuobradu(t/god)
Ukupnipostojećikapacitetbioplinskihpostrojenja ikompostanaza biološkuobradu(t/god)
Potrebnidodatnikapacitetkompostanai bioplinskihpostojenja zabiološkuobradu(t/god)
Procjenatroškovaizgradnje novihkompostana ibioplinskihpostrojenja(kn)
Procjena troškovaizgradnje novihkompostana ibioplinskihpostrojenja(EUR)
Procjenatroškovanadogradnjepostojećihbioplinskihpostrojenja(kn)
Procjenatroškovanadogradnjepostojećihbioplinskihpostrojenja(EUR)
Bjelovarsko-bilogorska 7.151 89.200 0 0,00 0,00 18.750.000,00 2.488.552,66
Brodsko-posavska 9.168 0 9.168 45.838.744,50 6.083.846,90 0,00 0,00
Dubrovačko-neretvanska 17.479 5.720 11.759 58.793.864,78 7.803.286,85 0,00 0,00
Grad Zagreb 88.478 69.071 19.407 97.033.836,14 12.878.603,24 7.500.000,00 995.421,06
Istarska 33.382 0 33.382 166.910.429,68 22.152.820,98 0,00 0,00
Karlovačka 11.050 0 11.050 55.248.240,67 7.332.701,66 0,00 0,00
Koprivničko-križevačka 7.687 136.763 0 0,00 0,00 11.250.000,00 1.493.131,59
Krapinsko-zagorska 7.754 0 7.754 38.770.598,82 5.145.742,76 0,00 0,00
Ličko-senjska 6.654 0 6.654 33.272.051,44 4.415.960,11 0,00 0,00
Međimurska 12.951 16.780 0 0,00 0,00 0,00 0,00
Osječko-baranjska 22.628 442.774 0 0,00 0,00 48.750.000,00 6.470.236,91
Požeško-slavonska 4.299 1.000 3.299 16.494.938,36 2.189.254,54 0,00 0,00
Primorsko-goranska 43.572 2.000 41.572 207.859.719,49 27.587.725,73 0,00 0,00
Sisačko-moslavačka 12.213 29.700 0 0,00 0,00 0,00 0,00
Splitsko-dalmatinska 63.942 0 63.942 319.707.882,66 42.432.528,06 0,00 0,00
Šibensko-kninska 14.528 0 14.528 72.639.470,11 9.640.914,47 0,00 0,00
Varaždinska 11.434 40.000 0 0,00 0,00 7.500.000,00 995.421,06
Virovitičko-podravska 5.868 36.500 0 0,00 0,00 7.500.000,00 995.421,06
Vukovarsko-srijemska 12.937 36.300 0 0,00 0,00 22.500.000,00 2.986.263,19
Zadarska 27.341 0 27.341 136.704.341,49 18.143.784,13 0,00 0,00
Zagrebačka 28.684 102.500 0 0,00 0,00 7.500.000,00 995.421,06
Ukupno 449.199 1.008.308 249.855 1.249.274.118,14 165.807.169,44 131.250.000,00 17.419.868,60
1.380.524.118,14 kn
183.227.038,04 EUR
Tablica 59. Procjena potrebnih ulaganja u izgradnju i/ili nadogradnju sortirnica kompostana i bioplinskih
postrojenja – SCENARIJ 2
Županija
Ukupnipotrebnikapacitetkompostanai bioplinskihpostrojenjaza biološkuobradu(t/god)
Ukupnipostojećikapacitetbioplinskihpostrojenja ikompostanaza biološkuobradu(t/god)
Potrebnidodatnikapacitetkompostanai bioplinskihpostojenjaza biološkuobradu(t/god)
Procjena troškovaizgradnje novihkompostana ibioplinskihpostrojenja(kn)
Procjenatroškovaizgradnje novihkompostana ibioplinskihpostrojenja(EUR)
Procjenatroškovanadogradnjepostojećihbioplinskihpostrojenja(kn)
Procjenatroškovanadogradnjepostojećihbioplinskihpostrojenja(EUR)
Bjelovarsko-bilogorska 6.421 89.200 0 0,00 0,00 18.750.000,00 2.488.552,66
Brodsko-posavska 8.232 0 8.232 41.160.679,44 5.462.960,97 0,00 0,00
Dubrovačko-neretvanska 15.695 5.720 9.975 49.874.899,17 6.619.536,69 0,00 0,00
Grad Zagreb 79.448 69.071 10.377 51.885.920,73 6.886.445,12 7.500.000,00 995.421,06
Istarska 29.975 0 29.975 149.876.414,93 19.892.018,70 0,00 0,00
Karlovačka 9.922 0 9.922 49.609.891,12 6.584.364,07 0,00 0,00
Koprivničko-križevačka 6.902 136.763 0 0,00 0,00 11.250.000,00 1.493.131,59
Krapinsko-zagorska 6.963 0 6.963 34.813.872,13 4.620.594,88 0,00 0,00
Ličko-senjska 5.975 0 5.975 29.876.478,04 3.965.290,07 0,00 0,00
Međimurska 12.951 16.780 0 0,00 0,00 0,00 0,00
Osječko-baranjska 20.319 442.774 0 0,00 0,00 48.750.000,00 6.470.236,91
Požeško-slavonska 3.860 1.000 2.860 14.301.276,18 1.898.105,54 0,00 0,00
Primorsko-goranska 39.125 2.000 37.125 185.626.083,87 24.636.815,17 0,00 0,00
Sisačko-moslavačka 10.967 29.700 0 0,00 0,00 0,00 0,00
Splitsko-dalmatinska 57.416 0 57.416 287.080.150,53 38.102.083,82 0,00 0,00
Šibensko-kninska 13.045 0 13.045 65.226.261,67 8.657.012,63 0,00 0,00
Varaždinska 10.267 40.000 0 0,00 0,00 7.500.000,00 995.421,06
Virovitičko-podravska 5.269 36.500 0 0,00 0,00 7.500.000,00 995.421,06
Vukovarsko-srijemska 11.617 36.300 0 0,00 0,00 22.500.000,00 2.986.263,19
Zadarska 24.551 0 24.551 122.753.003,79 16.292.123,40 0,00 0,00
Zagrebačka 25.757 102.500 0 0,00 0,00 7.500.000,00 995.421,06
Ukupno 404.677 1.008.308 216.417 1.082.084.931,61 143.617.351,07 131.250.000,00 17.419.868,60
1.213.334.931,61 kn
161.037.219,67 EUR
9.3. PROCJENA POTREBNIH ULAGANJA U POSTROJENJA ZA MATERIJALNU OPORABU ODVOJENO
PRIKUPLJENIH I/ILI PRETHODNO SORTIRANIH SUHIH RECIKLATA I GRAĐEVNOG OTPADA
Pretpostavlja se da će se materijalna oporaba odvojeno prikupljenog i/ili prethodno sortiranog otpada odvijati na
području cijele RH.
Procjena kapitalnih troškova određena je za slične projekte provedene tijekom zadnjih 5 godina na području
Europske unije a na bazi jediničnog troška izgradnje postrojenja po toni/godina ulaznog kapaciteta a koji se kreće u
sljedećim rasponima za sljedeće vrste otpada:
• Plastika od 1.592,67 – 2.389,01 EUR/t/godina (12.000 – 18.000 kn/t/godina) ovisno o vrsti plastike i tehnološkom
procesu (prosječno 1.990,84 EUR/t/godina (15.000 kn/t/godina) (Tablica 61) (Tablica 62)
• Staklo od 199,08 – 331,81 EUR/t/godina (1.500 – 2.500 kn/t/godina) (prosječno 265,45 EUR (2.000 kn/t/godina))
Iako za materijalnu oporabu stakla postoje dostatni kapaciteti na razini RH, određene su jedinične cijene ulaganja u
nova postrojenja s obzirom da je riječ o materijalima koji su osjetljivi na transportne troškove, a jedino postrojenje koje
oporabljuje staklo se nalazi u sjeverozapadnom dijelu RH.
Iako za materijalnu oporabu građevnog otpada postoje dostatni kapaciteti na razini RH, određene su jedinične cijene
ulaganja u nova postrojenja s obzirom da je riječ o otpadu koji je osjetljiv na transportne troškove. Tako u županijama u
kojima je evidentiran dovoljan kapacitet za oporabu građevnog otpada nisu planirana nova ulaganja, u županijama s
nedostatnim kapacitetom su planirana po 2 nova postrojenja sa skladištem i postrojenjem s drobilicama i sitima za
prosijavanje obrađenog otpada na odgovarajuće frakcije (agregat za beton, agregat za nevezane i hidraulički vezane
materijale za uporabu u građevinarstvu i cestogradnji, nevezane mješavine, ostali materijali sukladno tehničkoj
dokumentaciji temeljem koje se ukida status otpada).
Troškovi izgradnje postrojenja za skladištenje i obradu građevnog otpada su procijenjeni na 995.421,06 EUR
(7.500.000 kn) s tim da se 663.614,04 EUR (5.000.000 kn) odnosi na nabavu opreme a 331.807,02 EUR (2.500.000 kn) na
infrastrukturno opremanje lokacije za oporabu (Tablica 60).
Tablica 60. Procjena potrebnih ulaganja u izgradnju postrojenja za obradu građevnog otpada
Županija
Potrebni dodatni kapacitetmobilnih drobilica istacionarnih postrojenja zaobradu građevnog otpada(t/god)
Potreban brojpostrojenja
Procjena troškovanabave mobilnihdrobilica istacionarnihpostrojenja za obradugrađevnog otpada(EUR)
Procjena troškovanabave mobilnihdrobilica istacionarnihpostrojenja za obradugrađevnog otpada(kn)
Bjelovarsko-bilogorska 6.711 2 1.990.842,13 15.000.000
Brodsko-posavska 32.400 2 1.990.842,13 15.000.000
Dubrovačko-neretvanska 0 0 0 0
Grad Zagreb 0 0 0 0
Istarska 0 0 0 0
Karlovačka 0 0 0 0
Koprivničko-križevačka 7.065 2 1.990.842,13 15.000.000
Krapinsko-zagorska 0 0 0 0
Ličko-senjska 13.055 2 1.990.842,13 15.000.000
Međimurska 10.108 2 1.990.842,13 15.000.000
Osječko-baranjska 0 0 0 0
Požeško-slavonska 12.907 2 1.990.842,13 15.000.000
Primorsko-goranska 0 0 0 0
Sisačko-moslavačka 36.286 2 1.990.842,13 15.000.000
Splitsko-dalmatinska 0 0 0 0
Šibensko-kninska 0 0 0 0
Varaždinska 36.202 2 1.990.842,13 15.000.000
Virovitičko-podravska 15.376 2 1.990.842,13 15.000.000
Vukovarsko-srijemska 37.779 2 1.990.842,13 15.000.000
Zadarska 71.893 2 1.990.842,13 15.000.000
Zagrebačka 0 0 0 0
Ukupno 279.781 22 21.899.263,39 165.000.000
Tablica 61. Procjena potrebnih ulaganja u izgradnju postrojenja za recikliranje plastike – SCENARIJ 1
Vrsta otpada Potrebni dodatni kapacitet(t/god)
Procjena troškova izgradnjepostrojenja za obradu otpada(kn)
Procjena troškova izgradnjepostrojenja za obradu otpada(EUR)
Plastika 173.536 2.603.041.170,00 345.482.934,50
Ukupno 2.603.041.170,00 345.482.934,50
Tablica 62. Procjena potrebnih ulaganja u izgradnju postrojenja za recikliranje plastike – SCENARIJ 2
Vrsta otpada Potrebni dodatni kapacitet(t/god)
Procjena troškova izgradnjepostrojenja za obradu otpada(kn)
Procjena troškova izgradnjepostrojenja za obradu otpada(EUR)
Plastika 149.269 2.239.035.990,00 297.171.144,70
Ukupno 2.239.035.990,00 297.171.144,70
9.4. PROCJENA TROŠKOVA ZATVARANJA AKTIVNIH ODLAGALIŠTA OTPADA
Preliminarna procjena troškova zatvaranja svih aktivnih odlagališta komunalnog otpada prikazana je uTablici
63Tablica 63., a zasniva se na prijavljenoj površini odlagališta. Naime, glavnina troška zatvaranja odlagališta proizlazi iz
aktivnosti na prekrivanju odloženog otpada završnim prekrivnim sustavom uključujući sustav otplinjavanja i sustav
prikupljanja i obrade procjednih voda (ukoliko je primjenjivo). Prosječna cijena izgradnje završnog prekrivnog sustava u
proteklom razdoblju (na osnovu cijena ponuđenih u provedenim postupcima javne nabave) iznosila je oko 39,82 EUR/ m
(300 kn/m ) te će se ista koristiti za procjenu kapitalnih troškova zatvaranja odlagališta neopasnog otpada.
Krajem 2021. na području RH je bilo aktivno ukupno 80 odlagališta komunalnog otpada (od čega se dva nalaze u
okviru izgrađenih CGO-a i koja nastavljaju s radom i čije površine nisu uzete u obzir kod procjene troškova zatvaranja) a
koja će u narednom razdoblju do kraja 2028. godine prestati s radom.
Tablica 63. Procjena troškova zatvaranja svih aktivnih odlagališta komunalnog otpada
Županija Broj aktivnih odlagalištakomunalnog otpada Ukupna površina(m)
Procjena troškovazatvaranja(kn)
Procjena troškova zatvaranja(EUR)
Bjelovarsko-bilogorska 4 214.925 64.477.500,00 8.557.634,88
Brodsko-posavska 3 199.609 59.882.700,00 7.947.800,12
Dubrovačko-neretvanska 6 100.585 30.175.500,00 4.004.977,11
Grad Zagreb 1 470.000 141.000.000,00 18.713.915,99
Istarska 3 28.532 8.559.600,00 1.136.054,15
Karlovačka 3 158.212 47.463.600,00 6.299.502,29
Koprivničko-križevačka 3 760.700 228.210.000,00 30.288.672,11
Krapinsko-zagorska 4 49.008 14.702.400,00 1.951.343,82
Ličko-senjska 5 86.756 26.026.800,00 3.454.349,99
Međimurska 1 41.380 12.414.000,00 1.647.620,94
Osječko-baranjska 7 521.000 156.300.000,00 20.744.574,96
Požeško-slavonska 2 51.000 15.300.000,00 2.030.658,97
Primorsko-goranska 5 53.021 15.906.300,00 2.111.128,81
Sisačko-moslavačka 5 327.166 98.149.800,00 13.026.717,10
Splitsko-dalmatinska 10 331.024 99.307.200,00 13.180.330,48
Šibensko-kninska 2 151.122 45.336.600,00 6.017.200,88
Varaždinska 1 10.711 3.213.300,00 426.478,20
Virovitičko-podravska 3 85.500 25.650.000,00 3.404.340,04
Vukovarsko-srijemska 3 84.670 25.401.000,00 3.371.292,06
Zadarska 4 377.950 113.385.000,00 15.048.775,63
Zagrebačka 5 334.358 100.307.400,00 13.313.079,83
UKUPNO: 80 4.437.229 1.331.168.700,00 176.676.448,34
9.5. PROCJENA TROŠKOVA IZGRADNJE CENTARA ZA GOSPODARENJE OTPADOM
Uzimajući u obzir status realizacije pojedinih CGO-a prikazana je i očekivana procjena ukupne investicije za
uspostavu CGO-a bazirana na trenutnim uvjetima na tržištu odnosno prosječnim ponuđenim cijenama na provedenim
postupcima javne nabave baziranim na jediničnoj cijeni po toni obrade otpada na ulazu u CGO (Tablica 64) (Tablica 65).
Tako je za CGO-e s kapacitetom većim od 100.000 t/godina procijenjeni jedinični troška investiciju iznosi 1.088,33
EUR/toni (8.200 kn/toni) kapaciteta dok za CGO-e s kapacitetom manjim od 50.000 t/godina procijenjeni jedinični troška
investiciju iznosi 1.459,95 EUR/toni (11.000 kn/toni) kapaciteta.
Tablica 64. Procjena troškova izgradnje centara za gospodarenje otpadom – SCENARIJ 1
CGO Županija
Izračunati kapacitetCGO-a s obzirom naciljeve Scenarija 1(t)
Predviđeninazivnikapacitet(t/god)
Cijena izgradnje(kn) Cijena izgradnje(EUR)
Babina gora Karlovačka, dio Ličko-senjske i dio Sisačko-moslavačka 27.971 30.000 429.764.639,05 57.039.569,85
Biljane Donje Zadarska i dio Ličko-senjske 59.584 75.000 486.000.000,00 64.503.284,89
Lećevica Splitsko-dalmatinska 124.101 110.000 900.000.000,00 119.450.527,57
Lučino Razdolje Dubrovačko-neretvanska 33.924 40.000 558.899.735,01 74.178.742,45
2
2
2
Tako se za Scenarij 1 i potrebu za oporabom i/ili zbrinjavanjem goriva iz otpada srednje kvalitete od oko 400.000 t/g
dolazi do godišnjih troškova od oko 74.324.772,71 EUR (560.000.000 kn) i neiskorištenih 320.000 MWh električne
energije i 640.000 MWh toplinske energije godišnje.
Piškornica *) Krapinsko-zagorska, Varaždinska,Koprivničko-križevačka, Međimurska,Bjelovarsko-bilogorska 88.817 110.000 900.000.000,00 119.450.527,57
Šagulje Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, dioSisačko-moslavačke i Virovitičko-podravska 52.485 55.000 561.000.000,00 74.457.495,52
Orlovnjak Osječko baranjska i Vukovarsko-srijemska 69.027 60.000 612.000.000,00 81.226.358,75
Zagreb Grad Zagreb i Zagrebačka županija 227.393 180.000 1.260.000.000,00 167.230.738,60
UKUPNO: 683.302 660.0005.707.664.374,06 757.537.245,20
*) CGO Piškornica će se graditi na način da su prvom fazom obuhvaćene Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska
županija, Međimurska županija i Varaždinska županija, a u drugoj fazi će se uključiti Bjelovarsko-bilogorska županija, sukladno
ciljevima za povećanje stope odvojeno prikupljenog otpada.
Tablica 65. Procjena troškova izgradnje centara za gospodarenje otpadom – SCENARIJ 2
CGO Županija
Izračunati kapacitetCGO-a s obzirom naciljeve Scenarija 2(t)
Predviđeninazivnikapacitet(t/god)
Cijena izgradnje(kn) Cijena izgradnje(EUR)
Babina gora Karlovačka, dio Ličko-senjske i dioSisačko-moslavačka 31.301 30.000 429.764.639,05 57.039.569,85
Biljane Donje Zadarska i dio Ličko-senjske 66.677 75.000 486.000.000,00 64.503.284,89
Lećevica Splitsko-dalmatinska 138.875 110.000 900.000.000,00 119.450.527,57
Lučino Razdolje Dubrovačko-neretvanska 37.962 40.000 558.899.735,01 74.178.742,45
Piškornica *) Krapinsko-zagorska, Varaždinska,Koprivničko-križevačka, Međimurska,Bjelovarsko-bilogorska 99.390 110.000 900.000.000,00 119.450.527,57
Šagulje Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, dioSisačko-moslavačke i Virovitičko-podravska 58.733 55.000 561.000.000,00 74.457.495,52
Orlovnjak Osječko baranjska i Vukovarsko-srijemska 77.244 60.000 612.000.000,00 81.226.358,75
Zagreb Grad Zagreb i Zagrebačka županija 254.464 180.000 1.260.000.000,00 167.230.738,60
UKUPNO: 764.647 660.000 5.707.664.374,06 757.537.245,20
*) CGO Piškornica će se graditi na način da su prvom fazom obuhvaćene Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska
županija, Međimurska županija i Varaždinska županija, a u drugoj fazi će se uključiti Bjelovarsko-bilogorska županija, sukladno
ciljevima za povećanje stope odvojeno prikupljenog otpada.
9.6. PROCJENA POTREBNIH ULAGANJA U IZGRADNJU POSTROJENJA ZA ENERGETSKU OPORABU OTPADA
Troškovi ulaganja u izgradnju nove infrastrukture za energetsku oporabu otpada prije svega ovise od instaliranom
kapacitetu postrojenja i uobičajeno se kreću od oko 796,34 EUR/t/godina (6.000 kn/t/godina) za postrojenja iznad 200.000
t/godišnje do 1.061,78 EUR/t/godina (8.000 kn/t/godina) za postrojenja od 100.000 t/godina što je ujedno i najmanji
kapacitet čiju je realizaciju moguće opravdati.
S obzirom na to da zadane ciljeve gospodarenja otpadom nije moguće postići bez energetske oporabe u obzir je
potrebno uzeti i troškove energetske oporabe i/ili zbrinjavanja otpada u slučaju scenarija »ne činiti ništa«. U tom slučaju je
potrebno računati s troškovima oporabe i/ili zbrinjavanja otpada izvan RH (izuzev manjih količina visokokvalitetnog
goriva iz otpada koji je moguće oporabiti u postojećim postrojenjima u RH postupkom R1) u iznosima koji se kreću u
rasponu od 132,72 do 185,81 EUR/t (1.000 do 1.400 kn/t) goriva iz otpada, a ovisno o načinu pakiranja i kvaliteti goriva iz
otpada.
U slučaju Scenarija 2 i potrebu za oporabom i/ili zbrinjavanjem goriva iz otpada srednje kvalitete od oko 145.000 t/g
dolazi do godišnjih troškova od oko 19.244.807,22 EUR (145.000.000 kn) i potencijalno neiskorištenih 174.000 MWh
električne energije i 348.000 MWh toplinske energije godišnje.
9.7. TROŠKOVI ULAGANJA U INFRASTRUKTURU ZA OPORABU I ZBRINJAVANJE MULJA S UREĐAJA ZA
PROČIŠĆAVANJE KOMUNALNIH OTPADNIH VODA
Uz pretpostavku da se cjelokupni mulj s uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda oporabljuje i/ili
zbrinjava spaljivanjem ili suspaljivanjem, potrebno je predvidjeti kapacitete za spaljivanje/suspaljivanje u iznosu od oko
100.000 t ST/godina (udio vlage < 20 %). Uz pretpostavku kapitalnog troška od 995,42 EUR/t (7.500 kn/t) godišnje
instalirane snage dolazi se do 124.427.632,89 EUR (937.500.000 kn) potrebnih ulaganja. S obzirom na ograničene količine
raspoloživog mulja s uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na razini RH kao i prostornog rasporeda
nastanka mulja, racionalno rješenje je potrebno tražiti u energetskog oporabi suspaljivanjem. Na ovaj način, uzimajući u
obzir potrebu za energetskom oporabom oko 400.000 t/godina goriva iz otpada a koji nastaje kao rezultat obrade mKO-a,
dolazi se do ukupnih potrebnih kapaciteta za energetskom oporabom suspaljivanjem u iznosu od oko 525.000 t/godina.
Uz pretpostavku isključivo materijalne oporabe mulja kompostiranjem, potrebno je osigurati kapacitete za približno
200.000 t/godina mulja (100.000 t ST/godina uz udio vlage od 50 %). Uz pretpostavku kapitalnog troška od 663,61 EUR/t
(5.000 kn/t) godišnje instalirane snage dolazi se do 132.722.808,41 EUR (1.000.000.000 kn) potrebnih ulaganja.
10. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI GOSPODARENJA OTPADOM I RASPODJELA ODGOVORNOSTI
Gospodarenje otpadom obuhvaća sve razine uprave (nacionalna, regionalna, lokalna, mjesna), gotovo sva područja
gospodarstva-proizvodnje, potrošnje i svakodnevnog života, te uključuje velik broj raznovrsnih sudionika.
Gospodarenje otpadom i građenje građevina za gospodarenje otpadom od interesa su za RH.
Gospodarenje otpadom i učinkovitost gospodarenja otpadom osiguravaju Vlada Republike Hrvatske i ministarstvo
nadležno za zaštitu okoliša propisivanjem mjera gospodarenja otpadom.
Provedbeno tijelo na državnoj razini je FZOEU.
Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave i izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada
Zagreba dužno je na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom.
Više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu
propisanih mjera gospodarenja otpadom.
10.1. NACIONALNA RAZINA
Hrvatski sabor predstavničko je tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj čija uloga je
donošenje zakona i nacionalnih strategija, između ostalog ZGO-a i Strategije gospodarenja otpadom. Saborski odbor daje
mišljenja o konkretnim zakonima i dokumentima.
Vlada Republike Hrvatske donosi Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od šest godina i provedbene propise
(Uredbe), usvaja Izvješće o stanju okoliša, predlaže Saboru odgovarajuće zakonodavstvo i strategije. Također, Vlada RH
osigurava uvjete i propisivanje mjera za gospodarenje opasnim otpadom nastalim na teritoriju Republike Hrvatske i
osniva trgovačko društvo za djelatnost zbrinjavanja opasnog otpada postupkom odlaganja, a u suradnji s jedinicom
područne (regionalne) samouprave ili Gradom Zagrebom osniva trgovačko društvo koje obavlja djelatnost zbrinjavanja
opasnog otpada postupkom spaljivanja, isključivo za opasni otpad nastao na teritoriju RH.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) kao tijelo državne uprave u sektoru gospodarenja otpadom
određuje strateške smjerove, razvija programe i planove održivog razvoja društva na načelu zelenog i kružnog
gospodarstva, osiguravajući klimatsku neutralnost, očuvanje i održivo korištenje prirodnih dobara. Nadležno je za
pripremu zakonodavstva, strategije i Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, pripremu Izvješća o stanju okoliša,
odobravanje zahvata utemeljenih na procjenama utjecaja na okoliš. Ministarstvo može dodjelom koncesije osigurati
obavljanje djelatnosti zbrinjavanja opasnog otpada postupkom odlaganja i obavljanje djelatnosti zbrinjavanja opasnog
otpada postupkom spaljivanja. Također, ministarstvo je nadležno za izdavanje dozvola za djelatnost koja uključuje
gospodarenje opasnim otpadom te za postupke R 1 – korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja
energije i D 10 – spaljivanje otpada na kopnu za opasni i neopasni otpad, izdaje ovlaštenje za obavljanje poslova obrade
otpada osobama koje sklapaju ugovor s FZOEU u sustavu proširene odgovornosti proizvođača, rješava zahtjeve o
uspostavi statusa Organizacije, vodi informacijski sustav gospodarenja otpadom, nadležno je tijelo za provedbu Uredbe
(EZ) br. 1013/2006 o pošiljkama otpada i izrađuje propisana izvješća o gospodarenju otpadom.
FZOEU je nadležan za prikupljanje izvanproračunskih sredstava, obračunom i naplatom propisanih naknada,
nanciranje i sunanciranje projekata u području gospodarenja otpadom, upravljanje sustavom sakupljanja i obrade
određenih posebnih kategorija otpada, vođenje Registra gospodarenja posebnim kategorijama otpada te rješavanje
zahtjeva za samostalno ispunjavanje pojedinačnog cilja za određenu posebnu kategoriju otpada.
10.2. PODRUČNA (REGIONALNA) RAZINA
Predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba, a na prijedlog izvršnog tijela,
dužno je donositi županijske (regionalne) planove gospodarenja otpadom usklađene sPGO. Nadležni uredi u županijama
odnosno Gradu Zagrebu su zaduženi za prikupljanje i prosljeđivanje podataka o otpadu (ROO – registar onečišćavanja
okoliša), vođenje očevidnika sakupljača i oporabitelja, očevidnika nusproizvoda, evidenciju centara ponovne uporabe,
evidenciju prijevoznika otpada, posrednika otpadom, trgovaca otpadom i reciklažnih dvorišta. Također, izdaju dozvole za
gospodarenje otpadom za neopasni otpad za sve postupke oporabe i zbrinjavanja osim R1 i D10 i dozvole za gospodarenje
otpadom iz rudarske industrije.
10.3. LOKALNA RAZINA
U jedinicama lokalne samouprave, općine i gradovi, uključujući Grad Zagreb, poslove vezane za gospodarenje
otpadom obavljaju različita upravna tijela, najčešće nadležni upravni odjeli. Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave
odnosno Grada Zagreba dužno je na svom području osigurati odvojeno prikupljanje otpada putem reciklažnih dvorišta i
spremnika kod korisnika javne usluge, dok predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi Odluku o načinu
pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada. Komunalni redari jedinice lokalne samouprave odnosno Grada
Zagreba su nadležni za provedbu mjera sprječavanja nepropisnog odbacivanja otpada u okoliš (evidencija lokacija
odbačenog otpada, provedba redovitog godišnjeg nadzora područja JLS i ostale utvrđene mjere) i za uklanjanje tako
odbačenog otpada.
10.4. TRGOVAČKA DRUŠTVA U VLASNIŠTVU JP(R)S I JLS
Trgovačka društva u vlasništvu JP(R)S i JLS odnosno Grada Zagreba upravljaju CGO-om. Javnu uslugu sakupljanja
komunalnog otpada pruža davatelj javne usluge koji je:
• trgovačko društvo, koje osniva jedna ili više jedinica lokalne samouprave i u kojem većinski dio udjela čine dionice
odnosno udjeli jedne ili nekoliko jedinica lokalne samouprave, temeljem odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne
samouprave o dodjeli obavljanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada
• pravna ili zička osoba – obrtnik temeljem koncesije dodijeljene odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne
samouprave.
10.5. TRGOVAČKA DRUŠTVA U PRIVATNOM VLASNIŠTVU
(PRAVNE OSOBE I FIZIČKE OSOBE KOJE OBAVLJAJU NEKU OD DJELATNOSTI GOSPODARENJA OTPADOM)
Trgovačka društva u privatnom vlasništvu (pravne osobe i zičke osobe koje obavljaju neku od
djelatnosti gospodarenja otpadom) mogu biti uključena u gospodarenje otpadom obavljanjem djelatnosti prijevoza
otpada, posredovanja u gospodarenju otpadom, trgovanja otpadom, sakupljanja otpadom, oporabe otpada, zbrinjavanja
otpada, izvoz i uvoz otpada, pružanje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada (Slika 70).